SEDAM MILIONA KM MANJE

Pad prihoda, pad dobiti: Da li je kompanija 'Bimal' prva žrtva u BiH kraha turske lire?!

Biznis Klub01.09.18, 12:32h

Pad prihoda, pad dobiti: Da li je kompanija 'Bimal' prva žrtva u BiH kraha turske lire?!
Zbog slabljenja lire, roba iz inostranstva, dakle i iz BiH, postaje skuplja na turskom tržištu. Samim tim postaje manje konkurentna, i kompanije su onda prinuđene snižavati cijenu kako bi zadržale tržište

 


U poslovnoj javnosti odjeknula informacija da je kompanija Bimal iz Brčkog u prvoj polovini godine zabilježila veliki pad prihoda i gotovo ostala bez dobiti. Ova vijest mnoge je iznenadila jer Bimal godinama bilježi sve bolje rezultate, a prihodi i dobit neprekidno rastu, te su iz ove kompanije stizale samo pozitivne vijesti, piše BiznisInfo.


No, u prvoj polovini 2018. poslovni prihodi su pali za oko sedam miliona KM – na 98,2 miliona KM sa 105,4 miliona u istom periodu lani. 


Dobit je iznosila svega 569 hiljada KM naspram više od 5 miliona iz prvih šest mjeseci 2017, navedeno je u polugodišnjem finansijskom izvještaju.


Iz Bimala nisu odgovorili na upit BiznisInfa zbog čega je došlo do pada prihoda i dobiti.


U samom izvještaju se daje djelimični odgovor na ovo pitanje.


– Obzirom da su sirovina i ulja berzanska roba, veće cijene sirovina na tržištima na kojima kupujemo sirovinu i manje prodajne cijene naših proizvoda zbog veće ponude ulja na globalnom nivou, su glavni uzrok pada neto marže – navodi se u izvještaju.


No, ono što je znakovito jeste da je do ovog pada došlo u vrijeme kraha turske lire. Turska je, naime, glavno izvozno tržište Bimala. Iz Bimala je u februaru najavljeno da ove godine u Tursku planiraju izvesti robe u vrijednosti od 30 miliona eura.


Šteta neće biti fatalna


Ranije u avgustu, iz Bimala su rekli da je Turska za njih najvažnije izvozno tržište i da su se „zasad osigurali od većih gubitaka“. No, istovremeno su priznali da očekuju štetu od pada lire, ne navodeći konkretne cifre.


– Naše sveukupno poslovanje ne može biti ugroženo zbog, vjerujemo, privremene nestabilnosti turske lire. Ipak, naravno da je izvoz za sve kompanije, pa samim tim i za „Bimal“ težak i rizičan, te da ćemo imati značajnu štetu zbog drastičnog pada vrijednosti turske valute, a ovo će trajati sve dok se ne uspostavi stabilniji kurs – kazali su tada iz kompanije Bimal.


Za “Bimal” je vrlo značajno i to što su dio međunarodne poslovne grupe koja ima svoju kompaniju u Turskoj, te su zahvaljujući tome uspjeli da apsorbuju štetu koju je izazvala devalvacija lire.


– Takođe, „Bimal“ posjeduje prednost koju nam omogućava krovna kompanija Studen Holding, a to je korištenje instrumenta terminskog fiksiranja kursa, što bitno umanjuje rizik i gubitke na promjeni kursa – naveli su tada iz “Bimala”.


No, da problemi u ovom sektoru itekako postoje, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore. Analizom tih podataka može se zaključiti da je ove godine došlo do pada vrijednosti izvoza ulja i sličnih proizvoda iz BiH u Tursku.


Prema tim podacima, BiH je tokom cijele 2017. u Tursku izvezla „masnoće i ulja životinjskog i biljnog porijekla“ u vrijednosti od 146.485.447 KM (u prosjeku 12,2 miliona KM mjesečno).


Istu robu u prvih sedam mjeseci ove godine u Tursku smo izvezli u vrijednosti od 63.433.201 KM (u prosjeku 9 miliona KM mjesečno). Dakle, očit je pad vrijednosti izvoza ove vrste robe u Tursku.


Slabija lira – skuplja roba iz BiH


Pojasnimo da, zbog slabljenja lire, roba iz inostranstva, dakle i iz BiH, postaje skuplja na turskom tržištu. Samim tim postaje manje konkurentna, i kompanije su onda prinuđene snižavati cijenu kako bi zadržale tržište.


Turska lira ove godine je oslabila oko 40 posto u odnosu na američki dolar. Do ovakvog kretanja krusa došlo je zbog niza unutrašnjih ekonomskih i političkih problema, a kasnije naročito zbog spora sa Sjedinjenim Američkim Državama i najave sankcija Vašingtona Ankari. 

 

(BiznisInfo/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!