Crni petak originalno je počeo u SAD-u, prihvatila ga je Velika Britanija, a u posljednjih pet godina na Crni petak sve više trgovaca nudi rasprodaje i u Indiji, Kini, Australiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, pa čak i u BiH.

Ipak, na mnogim evropskim tržištima Crni petak još uvijek je dosta daleko od  šoping stampeda u SAD-u i Velikoj Britaniji. Razlog je u tome što evropski trgovci glavne popuste i dalje nude tek nakon blagdana.

No, kako je uopće nastao Crni petak? Nekoliko je teorija.

Prema jednoj teoriji koja se naziva još i teorija crne tinte , trgovci su najveći dio godine poslovali s gubicima, a onda profit ostvarivali isključivo tokom blagdanske sezone kupovanja koja bi započela odmah nakon Dana zahvalnosti. Trgovci su zbog toga simbolično u računovodstvenim evidencijama, koje su se ispisivale ručno, upotrebljavali crvenu tintu za razdoblje tokom kojeg su poslovali s minusom, a crnu tintu za blagdanski dio godine koji im je donosio profit. Po toj teoriji upravo je Crni petak dan koji je označavao veliki ulazak u dio godine koji je trgovcima nosio dobit.

Prema drugoj, izraz Black Friday pojavio se još 1950-tih godina. Mnogi radnici izostajali su s posla dan nakon Dana zahvalnosti zbog navodne ili stvarne bolesti pa su poslodavci taj dan prozvali Crnim petkom. Treća teorija, pak, navodi da su ga crnim prozvali sami zaposlenici jer je riječ o napornom i dugačkom danu za trgovce koji moraju odraditi bezbroj kupaca koji upravo u šopingu odluče nadoknaditi to što su dan ranije Dan zahvalnosti proveli kod kuće sa svojim porodicama.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)