Replika kultnih kolica pronađenih na Glasincu 1880. godine, a čiji original se nalazi u Naturhistorisches Museum u Beču sinoć je, 26. 10. 2016. godine svečano predata Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Repliku glasinačkih kolica direktoru Zemaljskog muzeja BiH, dr. Mirsadu Sijariću, uručio je generalni direktor Naturhistorisches Museuma u Beču, dr. Christian Köberl.
Ceremonija je organizovana u sklopu obilježavanja nacionalnog praznika Republike Austrije i održala se u sarajevskoj Vijećnici.
U razdoblju između 1878. i 1888. godine, prije službenog osnivanja Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, nekoliko stotina arheoloških nalaza slučajno otkrivenih na prapovijesnim lokalitetima Bosne i Hercegovine dospjeli su u zbirke Naturhistorisches Museum u Beču, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Arheološkog muzeja u Splitu, kao i u zbirke franjevačkih samostana u Bosni i Hercegovini.
Među njima posebno se ističu glasinačka brončana kultna kolica iz starijeg željeznog doba. Kultna kolica sa predstavama ptica vodarica nađena su na Glasincu 1880. godine, a potječu iz jednog tumula na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad. Kolica je, zajedno s ostalim nalazima predao poručnik Johann Lexa iz Prve inžinjerijske regimente stacionirane u Goraždu, Naturhistorisches Museum u Beču, gdje se i danas nalaze.
Kolicima ovoga tipa sa predstavama ptica vodarica atribuira se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom Sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog-kasnog brončanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja sa žarama.
Vjerojatno su kultna kolica načinjena na području glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnost i sa kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini. Motiv ptica vodarica kroz predstave figurina ili protoma su česte od samog početka željeznog doba, te ih susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i brončanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol.
Ova kultna kolica jedinstven su primjer s glasinačkog područja s obzirom na činjenicu da u više od tisuću istraženih tumula nije ponovno pronađen nalaz ovoga tipa. Votivna kolica su najvjerojatnije pripadala nekoj istaknutoj ličnosti koja je imala poseban položaj i ulogu u autarijatskom društvu.
(DEPO PORTAL/mr)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook