Izvor: Dnevni list

Nakon što je Ministarstvo prometa i veza BiH dovršilo Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnom RTV sustavu kojim se predviđa ustroj kanala na hrvatskom jeziku sa sjedištem u Mostaru, započela je i javna rasprava na ovu temu koja će trajati 21 dan, a nakon toga će materijal biti upućen na Vijeće ministara na daljnje postupanje.

O suštini zakonskih izmjena kojima bi moglo biti ispoštovani pravo hrvatskog naroda u BiH na televizijski sadržaj na vlastitom jeziku Dnevni list razgovarao je sa zamjenikom ministra prometa i veza Sašom Dalipagićem koji je pojasnio kako su navedene u potpunosti suglasne s europskim dokumentima, preporukama, kao i zaključcima Doma naroda Parlamenta BiH.

Zaključci Doma naroda i europski dokumenti

Podsjeća naime kako je upravo Dom naroda donio zaključak da se unutar tri javna servisa-BHRT, Federalna i RTRS omogući svim narodima da imaju program na svom jeziku, a nakon  toga zaduženo je Ministarstvo prometa i veza koje je onda i napravilo izmjene zakonskog rješenja.

Dalipagić ističe kako će se poslije javne rasprave materijal uputiti Uredu za zakonodavstvo, a zatim i Ministarstvu pravde te Ministarstvu financija i trezora, a nakon njihovog mišljenja zakonske izmjene idu na Vijeće ministara te potom i u Parlament koji donosi konačnu odluku. Suština izmjena je, kaže on, u tomu da se mijenja organizacijska shema BHRT-a na način da ima tri kanala;  jedan na hrvatskom, jedan na bosanskom i jedan na srpskom i s produkcijskim središtima u Mostaru, Sarajevu i Banja Luci.

Programi BHRT se proizvode, uređuju na način prilagođen potrebama pojedinog konstitutivnog naroda i  emitiraju: iz Studija u Sarajevu na bosanskom jeziku, iz Studija  Banja Luci na srpskom jeziku i iz Studija u Mostaru na hrvatskom jeziku. Kaže i kako se predviđa da svaki kanal ima svoju uređivačku politiku što je veoma bitno u ovoj problematici, a kada je u pitanju broj slobodnih kanala, podsjetio je kako je proces digitalizacije za javne servise predviđeno 10 slobodnih kanala. Uz sadašnja tri, dakle, ostaje sedam slobodnih.

Tri središta

Govoreći o daljem razvoju situacije, Dalipagić pak ističe i kako ne može prejudicirati, odnosno prognozirati kako će zakonske izmjene proći, potvrdivši kako već sada ima velikih otpora, kao i primjedbi da se stvaraju nacionalne televizije. Pritom je odbio takve insinuacije te naveo kako se sve radi u skladu s europskim dokumentima, kao i zaključcima Doma naroda prema kojima se mora osigurati program na jezicima svih konstitutivnih naroda.

Kaže i kako je pitanje uređivačke politike također pojašnjeno jer bez promjena u tom smislu ne bi se mnogo dobilo, budući su i sada servisi obvezni imati program na jezicima svih naroda, ali se to ne poštuje u praksi, upitavši se kada se primjerice može čuti hrvatski jezik na RTRS-u.

Inače, u prednacrtu izmjena navodi se kako je potrebno kod proizvodnje, uređivanja i emitiranja programa na svakom kanalu istinito, cjelovito, nepristrano i pravodobno informirati javnost o činjenicama, događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu od javnog interesa, poštivati i poticati pluralizam političkih, religijskih, svjetonazorskih i drugih ideja te omogućiti javnosti da bude upoznata s tim idejama.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)