Ističe mandat dosadašnjeg guvernera

U utorak izbor novog guvernera CBBiH: Softić ili Kozarić, pitanje je sad

Hronika07.08.15, 13:29h

U utorak izbor novog guvernera CBBiH: Softić ili Kozarić, pitanje je sad
Guverneru Centralne banke Bosne i Hercegovine Kemalu Kozariću u utorak, 11. augusta, ističe šestogodišnji mandat. Ujedno, od tog dana počinje mandat novog Upravnog vijeća Centralne banke BiH koje je prije nekoliko dana imenovalo Predsjedništvo naše zemlje

 


U Upravno vijeće CBBiH imenovani su Kemal Kozarić, Senad Softić, Ljubiša Vladušić, Trivo Marinković i Ankica Kolobarić. Na prvoj sjednici Upravno vijeće će između članova Vijeća izabrati novog guvernera Centralne banke.

 

Ranije se spominjalo da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović tražio da se na ovu poziciju imenuje osoba iz reda hrvatskog naroda. Međutim, kompletan tok novca u BiH, ali i Federaciji, je pod kontrolom HDZ-a, odnosno Hrvata. Ministri finansija BiH i FBiH su Hrvati, kao i direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je i najveći izvor javnih prihoda. Također, na čelu Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za osiguranje depozita BiH su Hrvati, tako je bilo teško očekivati da će Hrvat biti novi guverner.

 

U stranačkim krugovima se spominje da su Srbi zainteresovani za pozicije u nekim drugim državnim agencijama i institucijama, te da se neće boriti za Centralnu banku. U tom slučaju ova institucija ostaje Bošnjacima.

 

Jedina dilema koja u ovom slučaju ostaje da se riješi u utorak je hoće li Upravno vijeće izabrati novog guvernera i novog-starog. Dakle, dilema je Softić ili Kozarić, mada je više onih koji očekuju da će Kozarić dobiti drugi mandat.

 

Kozarić je na poziciji guvernera proveo 10 godina, 2005. godine je naslijedio Novozelanđanina Petera Nicholla, a zatim je 2009. izabran za guvernera u punom mandatu od šest godina.

 

Proteklih šest godina obilježila je ekonomska kriza koja je uzdrmala cijeli svijet, pa i Bosnu i Hercegovinu. U tom periodu najvažnija uloga centralne banke, kao i njen najveći doprinos ekonomjji BiH je, očuvanje monetarne i finansijske stabilnosti. U proteklih šest godina propale su dvije banke Postbank BH i Bobar banka, ali to nije imalo uticaja na stabilnost finansijskog sistema. 

 

Jedino što je Centralna banka BiH uradila i mogla uraditi kao odgovor na ekonomsku krizu je smanjenje stope obavezne rezerve sa 14 na 10, odnosno sedam posto, kako bi oslobodila novac koji bi komercijalne banke mogle iskoristiti za kreditiranje i održavanje likvidnosti. Taj potez je ocijenjen kao jedini konkretan potez bh. monetarnih i fiskalnih vlasti za ublažavanje posljedica krize.

 

(Oslobodjenje.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook