Prijeti li nam nakon užasnih poplava i ekološka katastrofa?!

Nakon što se voda povuče, stižu nove posljedice, a jedno od ključnih pitanja koje se sada nameće je da li BiH nakon užasnih poplava prijeti i ekološka katastrofa?! Stručnjaci se slažu u tvrdnji da se bez pomoći EU i drugih inostranih institucija BiH ne može izboriti sa nedaćama koje tek dolaze, o čemu govorimo u novoj priči na temu evropskih integracija i budućnosti BiH

Poplava u Maglaju Piše: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

"Voda se povukla ali za sobom je ostavila mulj, blato, smeće, fekalije, trulež. Gradovi smrde... Volonteri, studenti, humanisti, svi čiste... Pomoć dolazi neprestano, ali svi oni ne mogu učiniti ono što može šmrk jedne cisterne. Pomozite nam prije nego što stignu epidemije, zaraza, bolesti...". Ovakva i slična upozorenja ovih dana stižu iz gotovo svih bh. gradova koja su potopljena najvećim poplavama koje su se dogodile na ovim prostorima.

Jer, nakon što se voda povukla, stižu nove posljedice... Stoga je jedno od ključnih pitanja koje se sada nameće: Da li nam nakon užasnih poplava prijeti i ekološka katastrofa?!

- Ekološka katastrofa se već desila i to veoma velikih razmjera i nesagledivih posljedica zbog uništavanja dragocjenih ljudskih života, povređivanja brojnih lica, ogromnih materijalnih šteta na stambenim, privrednim i infrastrukturnim objektima, kao i zbog devastiranja zemljišta na brojnim lokacijama te uništavanja i devastiranja staništa vodenih i kopnenih životnih zajednica i biodiverziteta na velikom području naše Zemlje, smatra profesor Šefket Goletić, šef Katedre za inženjersku ekologiju mašinskog fakulteta u Zenici.

POPLAVE KAO PRIRODNI HAZARD: On dodaje da su poplave, koje su zapravo najčešći prirodni proces, tipičan primjer prirodnog faktora koji devastira i onečišćuje okoliš, jer snažno ugrožavaju i remete prirodne odnose u okolišu. Najčešće nastaju zbog jakih i dugotrajnih padavina i naglog topljenja snijega. Oduvijek su bile velika opasnost za ljude i njihova materijalna dobra, kao i za sve elemente okoliša. Sada se to veoma snažno obistinilo i u BiH.

"Preliminarne procjene pokazuju da je ovim poplavama u manjem ili većem obimu, direktno ili indirektno, pogođen najmanje svaki četvrti stanovnik u našoj Zemlji ili blizu jedan milion stanovnika. Međutim, najmanje cca 10% ili cca 100.000 stanovnika u BiH je izloženo direktnom negativnom uticaju ove prirodne nepogode (poplave i erozije zemljišta) uništavanjem dragocjenih ljudskih života, povređivanjem brojnih lica i iseljavanjem iz ugroženih područja zbog ugrožavanja, oštećivanja i razaranja materijalnih dobara."

Naš sagovornik pojašnjava i da se po svojoj prirodi poplave, kao elementarne nepogode koje odnose sa sobom mnoge ljudske živote i pričinjavaju velike materijalne štete, često teško nadoknadive u dužem vremenskom periodu, zbog toga smatraju svojevrsnim prirodnim hazardima. Čak se smatra i da materijalne štete nastale poplavama i klizanjima zemljišta premašuju prosječne gubitke nastale potresima.

- Preliminarne procjene pokazuju da je ovim poplavama u manjem ili većem obimu, direktno ili indirektno, pogođen najmanje svaki četvrti stanovnik u našoj Zemlji ili blizu jedan milion stanovnika. Međutim, najmanje cca 10% ili cca 100.000 stanovnika u BiH je izloženo direktnom negativnom uticaju ove prirodne nepogode (poplave i erozije zemljišta) uništavanjem dragocjenih ljudskih života, povređivanjem brojnih lica i iseljavanjem iz ugroženih područja zbog ugrožavanja, oštećivanja i razaranja materijalnih dobara, navodi prof. Goletić.

NAJEZDA PACOVA I INSEKATA: Izlivanje vode iz korita vodotoka i snažne bujice su nanijele velike količine blata, smeća, pijeska i šljunka u poplavljene objekte i na poljoprivredno zemljište, čime su pričinjene velike štete na objektima, infrastrukturi i poljoprivrednim usjevima i zemljištu. Sagovornik DEPO Portala precizira o kakvim se štetama i posljedicama radi:

- Čestice, pogotovo one sitnije, mogu biti nosilac različitih toksičnih materija, pesticida, herbicida, teških metala i sl., koje se talože na poplavnim zemljištima i na taj način ih mogu onečistiti i učiniti rizičnim za poljoprivrednu proizvodnju. Poplave i klizišta su uništila i devastirala brojna staništa vodenih i kopnenih životnih zajednica i time značajno narušile biodiverzitet na velikom području naše države. Mnogo vremena će proći dok se kroz procese progradacije ne revitaliziraju devastirana staništa i prirodni ekosistemi.

On također upozorava i da poseban problem predstavlja narušavanje i ugrožavanje higijensko-epidemioloških uslova zbog nestašice i zagađivanja vode za piće, problema odvodnje sanitarno-fekalnih otpadnih voda i njihovog razlivanja po okolini, kao i nanošenja mulja i otpadnog materijala u poplavljene gradove i naselja: Sa time dolaze i uginule životinje, ali i najezda pacova i insekata.

ŠEFKET GOLETIĆ, šef katedre za inžinjersku ekologiju: "Čestice, pogotovo one sitnije, mogu biti nosilac različitih toksičnih materija, pesticida, herbicida, teških metala i sl., koje se talože na poplavnim zemljištima i na taj način ih mogu onečistiti i učiniti rizičnim za poljoprivrednu proizvodnju. Poplave i klizišta su uništila i devastirala brojna staništa vodenih i kopnenih životnih zajednica i time značajno narušile biodiverzitet na velikom području naše države. Mnogo vremena će proći dok se kroz procese progradacije ne revitaliziraju devastirana staništa i prirodni ekosistemi."

- Zato su prateće pojave poplava pojave epidemija različitih zaraznih bolesti, jer su elementarni životni uslovi pogoršani i često ugroženi. Bit će potrebno uložiti ogromne napore da se zdravstvene posljedice što više ublaže i drže pod kontrolom, a mogu se eleminisati ili ublažiti brzom i efikasnom masovnom sanitacijom i higijenizacijom ugroženih područja angažovanjem svih raspoloživih resursa, ističe prof. Goletić.

KAKO SPRIJEČITI EKOLOŠKU KATASTROFU: Iako se radi o veoma rijetkoj prirodnoj nepogodi sa nepredvidivim i obimnim posljedicama, naš sagovornik smatra da je ipak izostalo efikasnije preventivno djelovanje da se ublaže posljedice poplava u skladu sa Strategijom o upravljanju vodama, Planom odbrane od poplava, Zakonom o vodama i drugim važećim propisima i planovima o upravljanju vodama.

- Malo gdje se kontrolisalo provođenje radova i aktivnosti koje mogu narušiti stabilnost terena na padinama, što pokazuju brojni primjeri klizišta i razaranja objekata. Kod lociranja i građenja objekata neophodna je strožija kontrola, smatra prof. Goletić.

Dodaje i da shodno otežanom državnom uređenju, koje ne obezbjeđuje efikasne odluke i mjere jer je upravljanje vodama u nadležnosti entiteta i kantona, BiH ne može sama izboriti sa posljedicama koje slijede.

- Naša država nije u stanju ublažiti i sanirati sve materijalne, zdravstvene, poljoprivredne i ekološke posljedice, jer su veoma obimne i složene zbog njihove prirode, intenziteta i velike prostorne zastupljenosti. Zato je neophodna efikasna planska koordinacija svih aktivnosti na nivou države sa entitetskim, kantonalnim i oćinskim vlastima, kao i stručnim institucijama - Agencija za vodno područje rijeke Save, Zavoda za geologiju, Zavoda za vodoprivredu, Zavoda za agropedologiju, Instituta za hidrotehniku itd. - s jedne strane i sa inostranim institucijama koje žele pomoći u sanaciji i otklanjanju šteta, s druge strane, pojašnjava sagovornik DEPO Portala.

Prve organizovane akcije na čišćenju poplavljenog terena

Ovlašteni bh. operater sistema za postupanje amabalažnim otpadom "Eko život" iz Tuzle najavljuje i prve organizovane ekološke akcije na čišćenju terena zagađenog poplavama.

- Tek sada prestoji težak period, jer svima nam je poznato da nakon povlačenja vode prijete opasnosti od različitih zaraznih bolesti, tako da ćemo pokušati makar jednim dijelom doprinjeti umanjenju mogućnosti za stvaranjem istih. Nepogode koje su zadesile našu zemlju, tačnije poplave i ogromne količine vode nanijele su i značajnu količinu otpada, koja nam svjedoči u kakvom je zapravo stanju naše okruženje i naš okoliš. Naše prve akcije slijede čim se povuče voda, nakon što se rijeke vrate u svoja korita, s ciljem da ista očistimo od otpada kojeg će svakako biti u velikoj količini, kaže za DEPO Portal Lidija Tomić, direktorica "Eko života".

Ona napominje i da je ovaj operater svoje ranije planirane projekte odgodio isključivo iz razloga što sada želi svoje aktivnosti usmjeriti na, koliko je to u njihovoj moći, otklanjanje ekoloških posljedica nakon poplava, ali ističe i da je te aktivnosti nemoguće pokrenuti već danas iz razloga što još uvijek postoji opasnosti od pomijeranja tla i nesigurnosti područja koja su zahvaćena poplavama.

- U stalnom smo kontaktu sa lokalnom zajednicom i civilnom zaštitom, prikupljamo informacije sa terena, tako da ćemo čim se stvore uslovi organizovati akciju čišćenja. Do tada ćemo, uz suradnju sa ekipom iz Let's do it, odnosno udruženja građanja „RUKE“, osmisliti najbolji način za organizaciju aktivnosti vezanih za navedenu akciju. A njoj će se, nadamo se, pridružiti i veliki broj volontera, Crveni križ, kao i svi oni koji su zainteresovani da svojim radom doprinesu zdravijem i čišćem okolišu, poručuje direktorica "Eko života".

ŠTA EU ČINI ZA BIH U BORBI SA POPLAVAMA: Na zahtjev Bosne i Hercegovine, EU je po hitnom postupku aktivirala mehanizam civilne zaštite zbog teških poplava koje su pogodile velika područja. Ti mehanizmi sastojali su se u sljedećem:

1. Na zahtjev BiH odmah su odgovorili Slovenija, Austrija, Luksemburg, Velika Britanija, Slovačka, Belgija i Njemačka. Putem Mehanizma civilne zaštite EU, ove zemlje su ponudile helikoptere i motorne čamce koji pomažu evakuaciju stanovništva i dostavu pitke vode, lijekova i hrane. Transportne troškove za ovu pomoć sufinansira Evropska komisija.

Na zahtjev BiH odmah su odgovorili Slovenija, Austrija, Luksemburg, Velika Britanija, Slovačka, Belgija i Njemačka. Putem Mehanizma civilne zaštite EU, ove zemlje su ponudile helikoptere i motorne čamce koji pomažu evakuaciju stanovništva i dostavu pitke vode, lijekova i hrane. Transportne troškove za ovu pomoć sufinansira Evropska komisija.

2. U Sarajevo 18. maja stiže tim za borbu sa poplavama koji je dio Britanskog međunarodnog tima za traženje i spasavanje. Tim koji čine 33 spasioca iz Britanske nacionalne protivpožarne službe opremljen je sa četiri motorna čamca, pumpama i spasilačkom opremom. Oni su momentalno raspoređeni u Tuzlu odakle su dalje upućeni u najkritičnija područja.

3. Slovenija je jedna od prvih zemalja-članica EU koje su poslale pomoć u Bosnu i Hercegovinu, nakon zahtjeva BiH upućenog Centru za koordinaciju hitnih intervencija EU. Helikopteri i njihove posade iz Slovenije svakodnevno dostavljaju pomoć i evakuišu stanovništvo iz poplavljenih područja.

4. Putem Centra za koordinaciju hitnih intervencija EU, u Sarajevo je doputovao tim Civilne zaštite EU. Četiri stručnjaka iz Švedske, Holandije, Njemačke i Rumunije rade na terenu kako bi pomogli koordinaciju pomoći koja pristiže u BiH te radili procjene situacije na terenu.

- Pokušavamo pomoći vlastima BiH u borbi sa teškim poplavama.Humanitarna kancelarija Evropske zajednice (ECHO) i njen Centar za koordinaciju hitnih aktivnosti su u stalnom kontaktu sa nadležnim vlastima u Bosni i Hercegovini i sa državama-članicama EU i sagledavaju se mogućnosti za daljnju pomoć. EU je spremna da pomogne. Građani Bosne i Hercegovine su naši prijatelji, naši susjedi i budući članovi Unije, poručuje šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU, ambasador Peter Sorensen.

MEHANIZAM CIVILNE ZAŠTITE EU: Mehanizam civilne zaštite Evropske unije omogućava saradnju kod odgovora na vanredne situacije, pripravnosti i prevenciju između 32 evropske države (EU 28 plus Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Island, Lihtenštajn i Norveška). Uz pomoć Evropske komisije, zemlje učesnice udružuju sredstva koja se stavljaju na raspolaganje zemljama iz cijelog svijeta koje su pogođene elementarnim nepogodama. Nakon aktiviranja, mehanizam koordinira pružanje pomoći.

Evropska komisija upravlja Mehanizmom preko Centra za koordinaciju odgovora u vanrednim situacijama. Centar radi 24 časa 7 dana u sedmici, prati rizike i vanredne situacije u cijelom svijetu i služi kao informacioni i koordinacioni centar u vanrednim situacijama. Pored ostalih zadataka, ERCC vodi računa o tome da države članice budu u potpunosti obaviještene o situaciji na terenu i donosi odluke na osnovu informacija o pružanju pomoći u finansijskim i materijalnim sredstvima.

Prilika za pouke

Poplava u BiH po intenzitetu i posljedicama slična je poplavi koja se desila u avgustu 2002. godine u gornjem i srednjem toku Dunava i Labe, pri čemu je evakuirano cca 320.000 stanovnika iz dijelova Austrije, Njemačke, Češke i Slovačke. Isto tako, u augustu 2004. godine je poplavljeno područje ušća Misisipija kada je bez domova ostalo preko 240.000 stanovnika.

Planskim i efikasnim djelovanjem se ekološka katastrofa, koja je vidno i snažno prisutna u brojnim gradovima i naseljima naše Zemlje, može ublažiti i sanirati, ali ne u kratkom vremenu zbog obima šteta i posljedica. Zato su neophodni koordinirani planovi, veoma značajna materijalno-financijska sredstva i stručni kadrovi, što podrazumijeva i neophodnu inostranu pomoć bez koje nema brzog otklanjanja posljedica.

- Sada je prilika da se izvuku pouke za izgradnju efikasnog sistema za odbranu od poplava i upravljanje vodama, što podrazumijeva inoviranje i prilagođavanje važećih propisa i planova i izgradnju efikasnog institucionalnog okvira koji treba da obezbijedi efikasno djelovanje u slučaju pojave elementarnih nepogoda i preveniranje posljedica. Jer, što je planiranje, preveniranje i organizacija efikasnija to su posljedice manje, smatra profesor Šefket Goletić.

VEZANI TEKSTOVI:

Put od uspjeha do noćne more: Ovako je propala Grčka! A tako ćemo i mi...

Ništa bez Zakona o gasu: Da li ćemo plina imati sve manje, a plaćati ga sve skuplje?!

Ako mogu 'đetići', što ne mogu Bosanci i Hercegovci: Ima li nade za pola miliona LGBT osoba u BiH?

Tajna ekonomskog procvata u Istočnoj Evropi: Od diktature i bijede do boljeg dijela Evropske unije

Zašto Srbija još dugo neće moći u Evropu, iako Aleksandar Vučić obećava drugačije?!

Zašto volimo tuđe, a bolje je naše: Kako spasiti domaće pivo od propasti?

Da li će 'čišćenje' Bošnjaka ugroziti rezultate popisa stanovništva u BiH?!

Nije veselo, ali je realno: Evo kako žive Hrvati nakon ulaska u Evropsku uniju...

Nakon 20 godina muške vladavine: Može li na čelo Bosne i Hercegovine konačno doći žena?!

Štela jača od morala: Kako bh. studenti podmićuju profesore da bi se uhljebili u nekoj državnoj firmi ili ministarstvu?!

Šta sve bh. građani mogu učiniti kako bi konačno plaćali jeftiniju struju?!

Ovo su zakoni koje BiH mora usvojiti ako želi 'kontrolisati' svoje političare...