Uskrs se širom svijeta proslavlja na najrazličitije načine - uz tradicionalnu trpezu i zanimljive običaje, od "lova na jaja" po baštama i svečanih povorki do puštanja zmajeva, polivanja vodom i vezivanja nogu vrbovim prućem, a sve u slavu zdravlja, snage i preporoda.
U Francuskoj se na dan Uskrsa, poslije tradicionale mise i potrage za skrivenim jajima po bašti, porodica okuplja oko pečenog janjeta na prazničnoj trpezi, a za sutradan je obično predviđen porodični izlet, dok se na jugozapadu zemlje u Uaskršnji ponedjeljak pravi džinovski omlet, prenose Nezavisne.
Italijani ovaj praznik dočekuju uz "kolombu", kolač u obliku golubice koja je simbol dobrih vijesti, a sličan zlatnožuti uskršnji kolač, koji se naziva "mona", peče se i u Španiji, ponegdje i sa jajima koja se redaju po površini prije prečenja.
Španci tokom Svete nedjelje, odjeveni u bijelo, na ulicama izvode pozorišne predstave i organizuju svečane povorke koje pripremaju nekoliko mjeseci ranije.
U Engleskoj, pak, na prazničnom stolu se umjesto janjetine uglavnom služi šunka, dok su uskršnja jaja i tamo obavezan dio praznika, a tom prilikom se organizuju razne igre kako za djecu, tako i za odrasle.
Mali Englezi često idu od kuće do kuće tražeći slatkiše, kao što je to običaj i na Noć vještica.
Takav običaj je naročito prisutan u Finskoj, gdje djeca na Uskrs, maskirana u starice ili vještice, kucaju na komšijska vrata i dobijaju bombone i čokolade. Tradicija "uskršnjih vještica", koja se naziva Virpominen, potiče iz drevne legende prema kojoj trolovi i vještice izlaze između Velikog petka i Uskrsa.
Ta se tradicija upražnjavala i u Švedskoj prije 100 godina, a u skandinavskim zemljama se vjeruje i da na Uskrs treba ustati rano jer se tada može vidjeti kako sunce pleše. Žuta boja sunca je, inače, boja kojom se ukrašavaju jaja u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.
Švicarci uoči praznika ukrašavaju izvore i fontane, odajući počast vodi, koja je neophodna za život, a ovo je praznik obnovljenog života.
U Poljskoj nailazimo na sličan simbol: i tamo je voda, kao simbol života, dio uskršnjih praznika, a na uskršnji ponedeljak prijatelji jedni druge polivaju vodom kako bi "sprali grijehe", pa se zato taj dan i naziva Smigus Dingus, što znači "mokar ponedjeljak".
Poljaci jaja boje ili ukrašavaju lanenim vlaknima, dok se Rusi pridržavaju tradicionalnog kuhanja jaja zajedno sa ljuskom od crnog luka, koja je zaslužna za predivnu crvenosmeđu boju ovog prazničnog simbola.
Rusi za uskršnjom trpezom uživaju u janjetini na maslacu ili pečenoj šunki, za desert se slade kuličom - kolačem od kiselog tijesta sa rumom i šafranom, a tu je i paška, "čizkejk" u obliku piramide.
Uskrs je možda jedini praznik koji su Rusi donekle obilježavali čak i tokom sovjetskih vremena, pa mnogi koji su rođeni u tom periodu, iako su odrasli u ateističkom okruženju, zahvaljujući dedama i babama znaju za sve običaje.
I Grci Uskrs dočekuju uz jaja i janjetinu, kao i "mageiricu" - supu za janjećom iznutricom , a svi za stolom se potom sa tri prsta "tucaju jajima", koja su uglavnom obojena u crveno - simbol Hristove krvi, uz nezaobilazno vino, muziku i ples.
Tokom Svete nedjelje, uoči Uskrsa koji je u Grčkoj najveći vjerski praznik u godini, Grci kao i većina pravoslavaca poste i peku pletenice koje nazivaju "cureki" i koje se jedu u subotu u ponoć, a u crkvama se svakoga dana održavaju vjerske službe.
U Njemačkoj, tradicionalna "uskršnja vatra" okuplja uveče roditelje i djecu, kao simbol sunca, koji slavi proljeće i kraj zimskog perioda.
Nijemci imaju još jedan običaj - to je Osterbaum, uskršnje drvo ili žbun ukrašen obojenim ljuskama od jaja, kao plodovima koji simbolizuju povratak toplote.
Djeca u toj zemlji pripremaju mala gnijezda u koja, kako se vjeruje, zec donosi čokoladna jaja.
I u Sjedinjenim Američkim Državama zeko donosi djeci čokolade, bombone i "mančmelou".
Američki predsjednik na Uskršnji ponedjeljak organizuje veliko "kotrljanje jaja" u vrtu Bijele kuće, a cilj je da se jaje najdalje otkotrlja, a da se pri tom ne razbije.
Filipinci, međutim, praznik obilježavaju prilično krvavim ritualima, u kojima polunagi pokajnici bičuju sami sebe po leđima bambusovim štapovima, a mnogi filipinski katolici se tokom nedjelje pred Uskrs, podvrgavaju nekoj vrsti smjernih molitvi, vjerujući da se na taj način čiste, liječe bolesti, pa čak i ispunjavaju želje.
Umjesto čokoladnih jaja, na kolumbijskom meniju za tradicionalnu uskršnju večeru nalaze se egzotičniji specijaliteti, kao što je meso iguane, kornjače ili kajmana. Kolumbijci satima putuju da bi proveli praznik sa familijom, a rođacima u velikim gradovima donose sastojke iz udaljenih provincija za praznični obrok koji zajedno pripremaju.
Na Bermudama se, pak, na Veliki petak puštaju ručno izrađeni paprini zmajevi, kao simbol Hristovog uspeća, jede se torta od bakalara i toplo pecivo ukrašeno krstom.
A u Češkoj Republici se Uaskršnji ponedeljak obilježava neobičnim običajem - dječaci vezuju devojčice oko nogu pletenicama od vrbinog pruća, što je simbol zdravlja, mladosti i snage, a ujedno pokazuje koliko je koja devojčica popularna - što više pletenica, to bolje!
(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook