Bez ovog ugovora, koji je za naše brojne umjetnike već postao i mit, bilo je nemoguće normalno predstavljanje svih vidova stvaralaštva Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu, a mnoge institucije propustile su, jer nemamo ovaj ugovor, vrijedne projekte iz zemalja koje bi odustajale čim čuju da taj sporazum mi nemamo.

Za mnoge umjetnike bit će to kraj noćne more kada je u pitanju njihovo predstavljanje na međunarodnom planu. Za mnoge stvari nikad nije kasno i mnogi će ovaj sporazum dočekati s radošću, no onima koji su to iskustvo međunarodnog predstavljanja već prošli, nitko neće moći nadoknaditi “izgubljeno” vrijeme i novac, a i pitanje zašto je BiH tako dugo čekala na taj sporazum.

ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe u međunarodnoj trgovini: robu za izlaganje i upotrebu na sajmovima, izložbama, kongresima i sličnim manifestacijama, uzorke od vrijednosti, te profesionalnu opremu.Govoreći o cijeni za izdavanje ATA carneta, Petričević je naglasio da ona zavisi od vrijednosti robe, broja zemalja u koje će se ići u posjetu, plus troškovi osiguranja i drugih usluga, te da će ona biti kao u zemljama u okruženju. Direktor Sektora za javna dokumenta rekao je da Komora sada izdaje ATA potvrde firmama i građanima BiH, ali da one vrijede samo za jedan izlazak iz zemlje.

Takođe, Komora mora podnijeti zahtjev ICC-u u Parizu za uključivanje u međunarodni lanac garancija, odabrati osiguravajuću kuću i potpisati ugovor s njom, te izvršiti tehničke pripreme za izdavanje ATA karneta, koje se odnose na štampanje obrazaca, na obuku i druge poslove.

Petričević je naveo da, prije nego što počne izdavanje dokumenta o privremenom uvozu robe, Komora mora da potpiše ugovore sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH, koji se odnose na izdavanje ATA carneta, te na garanciju uvozne carine i drugih dažbina za robu koja se privremeno uvozi ili je u tranzitu preko carinskog područja BiH.

Sekretarijatu IBCC, između ostalog, i pismo kojim se dokazuje da je ona ovlaštena za izdavanje ATA karneta, potvrdu da prihvata obaveze koje su propisane ovim sistemom kao i potvrđenu kopiju polise osiguranja Komore da bi bili pokriveni eventualni finansijski rizici u vezi sa funkcionisanjem sistema ATA karneta.On je rekao da je Komora, da bi postala članica garantnog lanca IBCC, morala da dostavi

“U svakoj zemlji, koja je uvezana u ovaj sistem, izdavanje i garantovanje ATA karneta je osigurano putem asocijacije-garanta, koje su članovi Međunarodnog biroa privrednih komora /IBCC/, koji funkcioniše u okviru Međunarodne provredne komore /ICC/ u Parizu”, pojasnio je Petričević.
ATA karnet je jednostavna carinska deklaracija koju lako dobija njen nosilac, a koju ovjeravaju carinske vlasti, koriste ga poslovni ljudi svih zanimanja iz 60 zemalja svijeta.

Petričević je istakao da roba pomoću ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno, ali da ona mora biti ponovo izvezena/uvezena u istom stanju u kome je uvezena/izvezena, da roba mora ostati u vlasništvu lica sa sjedištem izvan države privremenog uvoza, te da neće biti namijenjena za iznajmljivanje.

On je dodao da sa ATA karnetom “profitiraju” međunarodne izložbe i sajmovi koji na taj način olakšavaju proceduru za strane izlagače, turizam i transporti zbog putovanja poslovnih ljudi, sportske manifestacije – kao što su olimpijske igre, priredbe i koncerti, te svaka zemlja koja želi da iskoristi prednosti globalne ekonomije.

“ATA carnet izvozniku ukida troškove carine i PDV-a, te polaganja depozita. Za carinu ovaj carnet znači manje administracije i bezbijednost da će naplatiti uvozne dažbine ako ne dođe do ponovnog izvoza”, naglasio je Petričević.

Govoreći o prednostima ATA karneta, Petričević je istakao da on ukida potrebu za carinskim dokumentima na svakoj granici, proširuje mogućnost za plasman na inostrano tržište, te pruža mogućnost samokontrole, tako da nema negativnih efekata po nacionalnu ekonomiju.

Petričević je naglasio da se privremeni uvoz temeljem ATA karneta odnosi na robu koja će biti ponovo izvezena u istom stanju u kakvom je uvezena.
ATA karnetom je predviđen uvoz robe radi proizvodne djelatnosti, koja se uvozi u pograničnom saobraćaju, u humanitarne svrhe, te uvezene robe koja je djelimično oslobođena od uvoznih carina i poreza.

On je dodao da se na isti način mogu privremeno uvoziti trkaći konji, psi za prikazivanje na izložbama, muzički instrumenti, pozorišni kostimi, oprema televizijskih stanica, ali se ne smije uvoziti potrošna i kvarljiva roba, te roba namijenjena preradi, obradi ili popravci.
“ATA karnet se može koristiti za praktično svu robu namijenjenu ličnoj ili profesionalnoj upotrebi, uključujući trgovinske uzorke, stručnu opremu, sajamske eksponate, izložbene predmete, reklamni materijal…”, rekao je Petričević.

Prema njegovim riječima, ATA karnet pokriva tri glavne kategorije robe u međunarodnoj trgovini: robe za izlaganje i upotrebu na sajmovima, izložbama, kongresima i sličnim manifestacijama, uzorke od vrijednosti, te profesionalnu opremu.

Direktor Sektora za javna dokumenta STK BiH Franjo Petričević izjavio je da je ovim carinskim dokumentom omogućen privremeni uvoz određenih kategorija robe u carinsko područje svake zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu, i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava.

Spoljnotrgovinska komora /STK/ BiH trebalo bi da u augustu počne sa izdavanjem ATA karneta – jedinstvenog međunarodnog carinskog dokumenta koji obezbjeđuje dozvolu za privremeni bescarinski izvoz i uvoz robe na godinu dana.

(bosniart.com, DEPO, BLIN/eb)