DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH

Znate li koje sve zakone moramo donijeti, promijeniti ili prilagoditi na putu ka Evropi i šta će oni značiti bh. građanima?!

Arhiva22.04.13, 16:30h

Prije pristupa evropskoj zajednici, Hrvatska je morala promijeniti stotine svojih zakona i prevesti stotine hiljada dokumenata. Na primjeru i iskustvu naših susjeda, koji su ovaj posao obavili sjajno, pogledajte šta sve tek očekuje Bosnu i Hercegovinu na tom putu

birokratijaPiše: Gordan DUHAČEK, Zagreb

Proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji trajao je više od deset godina, a započet je još 2001. godine kada su donijeti prvi službeni dokumenti nadležnih tijela u Bruxellesu i Zagrebu oko namjere Hrvatske da postane 28. članica Unije. 

U međuvremenu su se promijenile stotine hrvatskih zakona kako bi se uskladile s pravnom stečevinom EU, što je zasigurno najveći birokratski i zakonodavni proces u koji se Hrvatska ikada upustila, te je uključivao prijevode stotina tisuća stranica dokumenata (zbog čega je osnovan poseban Zavod za prevođenje, te osmišljena posebna metodologija procesa prevođenja te stručne i jezične redakture), mijenjanje zakonskih tekstova kao i donošenje potpuno novih zakona, osnivanje brojnih radnih skupina i, konačno, parlamentarnu disciplinu potrebnu za ispunjavanje uvjeta EU.

polovna vozila

'Ako građani EU kupuju novi automobil, PDV će platiti u članici EU-a u kojoj ga registriraju. Ako kupuju rabljeno vozilo od privatne osobe, neće platiti PDV. Ako se rabljeni automobil kupuje od autoriziranog prodavača, PDV se plaća u toj državi, ali ne i u državi u kojoj se automobil registrira.'

Šta dobijaju građani novim zakonima...

Iako se ne može reći da u Saboru RH vlada harmonija, jer su česte i prilično uvredljive rasprave, nacionalni i stranački konsenzus oko pristupanja EU je odavno postignut, tako da se nije događala blokada zakonodavnih izmjena povezanih s ulaskom u Uniju. Bez obzira to to, riječ je o mukotrpnom procesu, koji još uvijek traje, a njegovi rezultati za građane Hrvatske nose brojne pomake na bolje.

Primjerice, iako se ne čini posebno važnim, novi Zakon o posebnom porezu na motorna vozila rezultirat će smanjenjem cijena automobila za građane Hrvatske, što je Delegacija EU u Zagrebu najavila još 2011. godine: 'Ako građani EU kupuju novi automobil, PDV će platiti u članici EU-a u kojoj ga registriraju. Ako kupuju rabljeno vozilo od privatne osobe, neće platiti PDV. Ako se rabljeni automobil kupuje od autoriziranog prodavača, PDV se plaća u toj državi, ali ne i u državi u kojoj se automobil registrira.' Ipak, među gubitnike novih pravila se ubrajaju branitelji, svećenici i invalidi, koji su prethodno imali posebne povlastice pri kupnji ili uvozu automobila.

Od potpuno novih zakona koji su izglasani zbog potreba pristupanja EU jedan od najznačajnijih i dalekosežnijih jest Zakon u suzbijanju diskriminacije, koji je na snagu stupio 1. siječnja 2009. Njegovo izglasavanje vjerojatno je i jedan od najvećih političkih uspjeha bivše premijerke Jadranke Kosor, koja ga je kao potpredsjednica u vladi Ive Sanadera gurala u parlamentu. Zanimljivo, najviše se donošenju ovoga zakona protivila Katolička crkva, ali je u Saboru dobio podršku svih zastupnika osim Marijane Petir iz HSS-a, koja se pozvala na prigovor savjesti.

Packe iz Bruxellesa...

No, ne treba zaboraviti ni da proces zakonodavne nije uvijek išao glatko, pa su predlagatelji hrvatskih zakona nekoliko puta dobijali packe iz Bruxellesa, primjerice pri zadnjoj promjeni Zakona o policiji (koje je predložio ministar unutarnjih poslova i SDP-ovac Ranko Ostojić), a prijepora je bilo i oko najnovijih izmjena Zakona o Hrvatskoj televiziji (koje je pak predložila ministrica kulture Andrea Zlatar Violić). U većini slučajeva su prigovori iz Bruxellesa značili i mijenjanje prijedloga zakona.

Pritom ne treba zaboraviti kako je Hrvatska imala značajnu pomoć EU i drugih europskih država, poput Norveške (koja formalno nije članica EU!), čiji je novcem financirana izrada Priručnika za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Veliki je posao napravila i Delegacija EU u Zagrebu, nudeći sustavno sve relevantne informacije hrvatskoj javnosti o pristupanju Uniji, ponekad i više nego što je to činila domaća politička elita. Dovoljno je pročitati informativnu publikaciju 'Sve što ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU', u kojem se iscrpno – na 230 stranica – objašnjavaju svi aspekti funkcioniranja EU, te mjesta Hrvatske u ovoj transnacionalnoj asocijaciji.

Korupvija i mito

Pristupanje EU je hrvatsku policiju i pravosuđe natjeralo da zakoni ne ostaju mrtvo slovo na papiru, nego su mnogi zaživjeli u praksi i donijeli realne pomake, primjerice kad je riječ o izmjenama Kaznenog zakona, koje su omogućile efikasniju borbu protiv korupcije, ali i kažnjavanje zločina iz mržnje, što je kategorija koju hrvatsko zakonodavstvo prethodno nije poznavalo.

Sve zakonodavne informacije, kao i tekstove cjelovitih zakona, nudi i odlična internetska stranica zakon.hr, koja prenosi sve zakone objavljene u Narodnim novinama. Podrška EU – koja je Hrvatskoj za taj proces odobrila sredstva iz programa CARDS - usklađivanju zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske zajednice najviše se izrazila u segmentima industrijskih i poljoprivrednih standarda, zaštite potrošača, poticanja ulagačke klime, pravosuđa i unutarnjih poslova, decentralizacije, javnih financija i zaštite okoliša.

Efikasnija borba protiv korupcije, ali i kažnjavanje zločina iz mržnje...

Europska unija ima i odrešene socijalne stanarde s kojima se Hrvatska treba uskladiti, pa se trenutno radi na finalnim izmjenama socijalnog zakonodavstva, čega bi temelj trebao biti Dokument o socijalnom uključivanju. Hrvatska ima i obavezu informirati Bruxelles o svemu što čini po tom pitanju, a isto se postupalo tijekom pregovora, pa i u procesu monitoringa Hrvatske u zadnjim mjesecima prije pristupanja EU. Utoliko je pozitivna posljedica prilagodbe hrvatskog zakonodavstva standardima EU ne samo pregršt novih zakona, nego i njihova implementacija u stvarnosti.

Pristupanje EU je hrvatsku policiju i pravosuđe natjeralo da zakoni ne ostaju mrtvo slovo na papiru, nego su mnogi zaživjeli u praksi i donijeli realne pomake, primjerice kad je riječ o izmjenama Kaznenog zakona, koje su omogućile efikasniju borbu protiv korupcije, ali i kažnjavanje zločina iz mržnje, što je kategorija koju hrvatsko zakonodavstvo prethodno nije poznavalo.

Planovi do kraja 2013. godine...

Veliki, višegodišnji posao usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim nije još uvijek gotov, što se vidi po dokumentima sjednica Sabora održane početkom veljače ove godine. Zakonodavni plan je do kraja 2013. uskladiti još 108 zakona (te 191 zakonski akt i 63 provedbe mjere!), s obzirom da se pravna stečevina EU konstantno razvija. Hrvatska vlada je ovako najavila najnoviji zakonodavni stampedo: 'Program usklađivanja za 2013. predstavlja postupni prijelaz iz klasičnoga pretpristupnog programa u plan transponiranja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, kojim se provodi redovito godišnje usklađivanje s novom pravnom stečevinom EU-a, a Hrvatska takvim pristupom jasno pokazuje svoju spremnost da već u ovom trenutku funkcionira kao članica.'

Do kraja ove godine se tako očekuje, između ostaloga, prilagodba Zakona o zaštiti prirode, Zakona o kemikalijama, Zakona o financijskim konglomeratima, Zakona o željeznici i brojnih drugih, čija imena pokazuju raznolikost zakonodavne aktivnosti, ali i kolika je stručnost potrebna za izradu i izmjenu funkcionalnih novih zakona.

Koliko su profitirali građani Hrvatske...

Hrvatska u EU

Najvažnija lekcija hrvatskog iskustva nije u tekstualnoj promjeni zakona, nego u tome da se očekuje njihova konzekventna primjena u praksi, što su hrvatske institucije u značajnom broju slučajeva i shvatile. Stoga se može zaključiti da su od novih i promijenjenih zakona ponajviše profitirali građani Hrvatske.

Što je sve dosad učinjeno najbolje se može vidjeti na službenim stranicama Sabora RH, koji nudi pregled cjelovitih tekstova odabranih službenih dokumenata koje su tijela javne vlasti Republike Hrvatske i institucije Europske unije donijele od 2001. godine do danas, a odnose se na proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ni ogroman posao prevođenja nije do kraja završen, jer Hrvatska treba prevesti još 26 tisuća stranica dokumenata, te lektorirati i stručno obraditi onih 56 tisuća već prevedenih.

U svakom slučaju, hrvatsko iskustvo ulaska u EU i prilagodne zakonodavstva bit će dragocjeno iskustvo ostalim državama iz regije koje također teže ući u Uniju. Hrvatska je i više puta izjavila da će svu dokumentaciju ustupiti susjedima i tako im pomoći na putu prema EU. No, najvažnija lekcija hrvatskog iskustva nije u tekstualnoj promjeni zakona, nego u tome da se očekuje njihova konzekventna primjena u praksi, što su hrvatske institucije u značajnom broju slučajeva i shvatile. Stoga se može zaključiti da su od novih i promijenjenih zakona ponajviše profitirali građani Hrvatske, što je lako zaboraviti u kontekstu gospodarske krize u EU i Hrvatskoj, te katastrofalno niskog odaziva na nedavno održanim prvim izborima za Europski parlament.

 VEZANI TEKSTOVI:

Laži, obećanja i obaveze bh. političara na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji...

Može li Bosna i Hercegovina imati jeftiniju struju?!

Hoće li Bosna i Hercegovina ostati jedina zemlja u regionu bez 'slobodnih' medija i digitalnog signala?!

Kako će bh. lideri jaranskom javašluk-politikom stići do 'zajedničke vizije' buduće Bosne i Hercegovine?!

Šta će se desiti u Bosni i Hercegovini nakon 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane član Evropske unije?!

Znače li novi pregovori sa MMF-om nestanak države Bosne i Hercegovine?!

DEPO ISTRAŽIVANJE/ EVROPSKE INTEGRACIJE I BUDUĆNOST BIH: Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

 Provjerite - kako Bosna i Hercegovina može biti manje korumpirana nego zemlje Evropske unije?!?

  Znate li šta su IPA fondovi i zašto su jedini spas za Bosnu i Herecgovinu?!

Zašto je popis stanovništva bitan za Bosnu i Hercegovinu?

Izgubljeno tržište teško se vraća - jesmo li uopšte svjesni kakve nas nevolje čekaju nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju?!

Zašto bh. žene u politici nemaju iste šanse kao njihove kolege?!

Hoće li do kraja mjeseca konačno biti dogovorena provedba presude 'Sejdić-Finci'?!    

Zašto bh. građani plaćaju najskuplji gas u Evropi, a mogli bi ga plaćati duplo jeftinije?!

Ko su povlašteni bh. građani koji će od 1. jula na hrvatskoj granici imati specijalni status?!

Kako do zajedničkog dogovora, kada bh. sedmorka ne može ni u zajednički avion?!

Put u katastrofu nakon fijaska oko presude Sejdić-Finci i nepostojanja 'zajedničke vizije' bh. lidera

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook