VEZANI TEKSTOVI: Može li Bosna i Hercegovina imati jeftiniju struju?! Hoće li Bosna i Hercegovina ostati jedina zemlja u regionu bez 'slobodnih' medija i digitalnog signala?! Kako će bh. lideri jaranskom javašluk-politikom stići do 'zajedničke vizije' buduće Bosne i Hercegovine?! Šta će se desiti u Bosni i Hercegovini nakon 1. jula 2013. godine, kada Hrvatska postane član Evropske unije?! Znače li novi pregovori sa MMF-om nestanak države Bosne i Hercegovine?!  Provjerite - kako Bosna i Hercegovina može biti manje korumpirana nego zemlje Evropske unije?!?   Znate li šta su IPA fondovi i zašto su jedini spas za Bosnu i Herecgovinu?!

ŠTEFAN FILE: Nije problem u postojanju entiteta, nego zato što se oni ne mogu složiti Moram priznati da kad sam iznio ideju o današnjem okupljanju politička situacija u BiH je izgledala mnogo stabilnijom nego što to izgleda danas, ali i dalje duboko žali što vidim da do danas nije postignut konsenzus povodom presude Sejdić-Finci. Također, izražavam žaljenje što Bosna i Hercegovina nije iskoristila priliku da ispuni minimalne uslove za sticanje statusa kandidata zemlje članice EU, iako je Unija jedini put dosad nekoj zemlji  spustila kriterije u toj mjeri. Glavni problem Bosne i Hercegovine nije decentralizacija (mnoge od 27 zemalja članica EU imaju veome komplikovane modele uređenja država) već slaganje unutar tih različitosti i spremnost na  saradnju. Toga u BiH nažalost nema.

Pripremila: Elma MURIĆ

Nikome Evropska unija nije toliko izašla u susret, koliko jadnoj i čemernoj Bosni i Hercegovini. Ne zato što to bh. država bilo čime zaslužuje, već da ne bi jedina u regionu ostala na repu evropskog puta, zaboravljena i sama. Stoga je posljednji sastanak u Briselu vjerovatno i posljednja realna šansa da se uhvati korak sa ostatkom kontinenta i do kraja godine ispune minimalni uvjeti za podnošenje aplikacije za kandidaturu u EU. 

Naime, sedmogodišnji proces EU integracija u BiH 'zapeo' je na dvije tačke - implementaciji presude Sejdić-Finci te dogovoru o mehanizmu koordinacije koji je važan za harmonizaciju propisa i distribuciju sredstava iz IPA fondova koje BiH može dobiti nakon sticanja statusa kandidata.

BiH - zemlja kojoj je Evropska unija napravila najviše ustupaka

Nakon višegodišnjeg natezanja, probijanja rokova i ignorisanja EU uputa od strane domaćih vlasti, situacija je kulminirala u srijedu, 27. juna, kad je komesar Štefan File u Briselu primio visoku delegaciju Bosne i Hercegovine sastavljenu od državnih i entitetskih predstavnika vlasti.

U Briselu su se tako pojavili Bakir Izetbegović, Sadik Ahmetović, Fahrudin Radončić, Zlatko Lagumdžija, Sulejman Tihić, Milorad Dodik, Vjekoslav Bevanda, Nermin Nikšić, Dragan Čović i Božo Ljubić.

Široko nasmijanih lica su zajedno za Štefanom Fileom pozirali za zajedničku fotografiju, no komesar je u izjavi za medije prije sastanka bio više nego razočaran dosadašnjim učinkom bh. političara, izjavivši da duboko žali što država BiH nije iskoristila priliku da ispuni minimalne uslove za sticanje statusa kandidata zemlje članice EU, iako je Unija prvi put u svojoj historiji nekoj zemlji tako spustila kriterije za ulazak u EU.

Prije samog sastanka, File je za javnost dao nimalo laskavu izjavu po domaće političare osudivši dosad (ne)učinjene korake i tretman spram Evropske unije koja je tokom godina učinila velike ustupke Bosni  Hercegovini.

- Moram priznati da kad sam iznio ideju o današnjem okupljanju politička situacija u BiH je izgledala mnogo stabilnijom nego što to izgleda danas, ali i dalje duboko žali što vidim da do danas nije postignut konsenzus povodom presude Sejdić-Finci. Također, izražavam žaljenje što Bosna i Hercegovina nije iskoristila priliku da ispuni minimalne uslove za sticanje statusa kandidata zemlje članice EU, iako je Unija jedini put dosad nekoj zemlji  spustila kriterije u toj mjeri. Glavni problem Bosne i Hercegovine nije decentralizacija ( mnoge od 27 zemalja članica EU imaju veome komplikovane modele uređenja država) već slaganje unutar tih različitosti i spremnost na  saradnju. Toga u BiH nažalost nema.

Uz sve evropske napore na kraju opet sve ovisi od bh. političkih snaga i njihovog raspoloženja da ispune ono što su obećali, "a to je prije svega reformska i evropska agenda, a sastanci ovakvog formata moraju postati redovni kako bi se, kako je kazao, uspostavio politički most između Bosne i Hercegovine i Brisela, rekao je File.

Po okončanju sastanka bh. zvaničnicima je uručio i Mapu puta, koja bi mogla omogućiti da sa njenim provođenjem BiH podnese vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU prije isteka ove godine

Šest tačaka novog dogovora i novi rok - novembar 2012.

Svi neuspjesi sprovedbe presude Sejdić-Finci

Kako smo već naveli, prvi i ustvari jedini formalni uvjet BiH za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i razmatranje aplikacije za članstvo u EU i za sticanje kandidata zemlje članice EU jeste provedba presude Sejdić- Finci.

Za sav neuspjeh pregovora oko implementacije presude trebalo bi nam mnogo više prostora nego što ga ovdje imamo, pa ćemo se koncentrisati samo na one od početka 2012. godine.

Nakon pet mjeseci rada, Privremena i zajednička komisija oba doma Parlamenta BiH, zadužena za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“, početkom marta ove godine je objavila da je posao okončala neuspjehom. Kako se i očekivalo, jedini koristan potez koji je napravila ova komisija jeste to što su se njeni članovi odrekli naknade koju su imali pravo primiti za rad u ovakvim, ad-hoc tijelima; za mjesec dana posla u ovim tijelima parlamentarci mogu inkasirati oko 500 maraka.

Nakon velikog neuspjeha članovi komisije su započeli s međusobnim optužbama (članovi komisije iz Predstavničkog doma su bili Saša Magazinović, Šefik Džaferović, Borislav Bojić, Ismeta Dervoz, Beriz Belkić, Božo Ljubić, Zvonko Jurišić, Mladen Ivanković Lijanović, Vesna Krstović-Spremo, Petar Kunić i Nermin Purić, a iz Doma naroda su im se pridružili Borjana Krišto i Krstan Simić)

Ismeta Dervoz, zastupnica SBB-a tad je izjavila kako komisija nije zadovoljna 'dinamikom rješenja problema' dok je Mladen Ivanković Lijanović, zastupnik stranke Radom za boljitak, poručio je da su pali na ispitu te da on više ne želi biti dio Komisije zbog 'licemjerja sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande koji u Briselu govori jedno, a njegova stranka u Banjoj Luci radi drugo'

Važno je podsjetiti i da je ovo bila druga oformljena komisija koja se bavila ovim pitanjem. Vijeće ministara BiH bilo je oformilo i svoju komisiju, no ona se ugasila nakon čak osam mjeseci (neuspješnog) rada!

DERVO SEJDIĆ: Nesprovođenje presude dovodi u pitanje demokratičnost izbora U ovoj sudskoj odluci nema rokova za implementaciju iste ali se dobro zna da je BiH sa Vijećem Evrope potpisala  Sporazum o saradnji i pridruživanju čime se dodatno obavezala na poštivanje konvencija, protokola, međunarodnih ugovora i drugih mehanizama zaštite ljudskih prava i sloboda ta da isti može biti suspendovan u koliko Bosna i Hercegovina se ne bude pridržavala preuzetih obaveza. Također ukoliko bi se desilo da Odluka ne bude implementirana, postavlja se pitanje demokratičnosti narednih Izbora čiji bi rezultati bili lako oborljivi upravo iz razloga da su održani u nedemokratskoj atmosferi i sa konstatovanom diskriminacijom. Nadam se da će na narednim izborima prvi put biti omogućena kandidatura pripadnicima nacionalnih manjina na pozicije za koje do sada se nisu mogli kandidovati.

Početkom ovog mjeseca, predstavnici Odjela za monitoring Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope su na sastanku s predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske Igorom Radojičićem dali direktno upozorenje o eventualnim kaznama za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko se ne provode presuda u predmetu Sejdić-Finci.

Još ranije su bili postavljeni rokovi za provođenje te odluke, te se govorilo i o mogućem isključenju BiH iz Vijeća Evrope, ali je to u razgovorima koje vode ovih dana sa zvaničnicima BiH trenutno izostalo budući da su domaći političari i nosioci najviših državnih funkcija ovih dana zaokupljeni stranačkim transferima, medijskim prepucavanjima i utrkom za lokalne izbore, da se ovo pitanje i ne pominje.

Mnogi političari u BiH su EU zvaničnike ali javnost su uvjeravali da će do konačnog rješenja doći 27. juna, za kada je zakazan sastanak predsjednika vodećih političkih stranaka iz BiH sa visokim zvaničnicima EU u vezi evropskog puta BiH.

A šta je sa sa mehanizmom koordinacije i obavezujućim 'jednim glasom'?

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU i njezinim državama članicama, BiH se međunarodno ugovorno obvezala da će osigurati primjerenu realizaciju ovog sporazuma na teritoriji cijele države. Ali, na tu obvezu je kod nas skoro zaboravljeno. O kakvoj se neodgovornosti bh. političkih elita radi govori ponajbolje što SSP ima još uvijek status privremenog sporazuma. Ovaj sporazum su ratificirale sve članice EU, ali BiH nije ispunila njime predviđene obaveze.

Podsjećamo da se ovdje nije radilo samo o Zakonu o državnoj pomoći i Agenciji za državnu pomoć, ili o Zakonu o popisu stanovištva ( koji su nakon dugotrajnih pregovora ipak dogovoreni), niti samo o obavezi implementacije presude u slučaj Sejdić i Finci, nego i o nizu drugih obaveza koje se tiču trgovinskih sporazuma i drugih vidova poslovanja s EU.  Kako je naše istraživanje rekao prof. dr. Mile Lasić, BiH  trenutno očekuje prava trka u ispunjavanju brojnih obaveza iz ovog sporazuma.                                      

PROF.DR MILE LASIĆ: BiH sad mora u 'petu brzinu' BiH bi, dakle, morala uključiti sada u „petu brzinu”, kako bi nadoknadila čitav izgubljeni prilagodbni ciklus, kako bi svoj poluzamrznuti partnerski odnos s EU pretvorila u aktivan, kako bi SSP stupio na snagu u punom kapacitetu. Veliko je pitanje, hoće li to moći učiniti, s obzirom da je upravo zaplovila u neizvjesnu prekompoziciju vlasti na svim razinama? BiH ima mnogo quasi-stručnjaka za EU, a jedva nekolicinu ozbiljnih znanstvenika, novinara i analitičara koji odgovorno promišljaju EU i budućnost naše zemlje u njoj

- BiH bi, dakle, morala uključiti sada u „petu brzinu”, kako bi nadoknadila čitav izgubljeni prilagodbni ciklus, kako bi svoj poluzamrznuti partnerski odnos s EU pretvorila u aktivan, kako bi SSP stupio na snagu u punom kapacitetu. Veliko je pitanje, hoće li to moći učiniti, s obzirom da je upravo zaplovila u neizvjesnu prekompoziciju vlasti na svim razinama? Bojati se da bi promjene vlasti na skoro svim razinama mogle biti destimulacijske, glede izrade Programa integracije i Programa preuzimanja „acquisa” (PI i NPAA), odnosno izrade mehanizama i sustava koordinacije! Jedno je izvjesno, bez izrade PI i osmišljenog zajedničkog nastupa prema EU nitko u EU neće uzimati zaozbiljno nikoga iz BiH. Uostalom, to je Europska komisija precizno i poručila u Izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine za 2011. godinu. U njemu se konstatiralo da „nedostaje zajednička vizija političkih predstavnika o generalnom pravcu i budućnosti zemlje i njenom institucionalnom uređenju”, te da su “za proces pridruživanja u EU neophodni i politička volja i funkcionalne institucije na svim razinama, s djelotvornim mehanizmom koordinacije o pitanjima koja se tiču EU”. Uostalom, nužnost uspostave čvrsto strukturirane i institucionalne koordinacije  između države i entiteta je obveza koja prostiče iz “Europskog partnerstva”, dokumenta iz 2008. godine. U njemu se država BiH obvezala na uspostavu “funkcionalnih mehanizama po pitanju političke, zakonodavne i tehničke koordinacije između države i entiteta”. Tomu dodajmo tek, kako mora biti uspostavljen i mehanizam koordinacije unutar Federacije, između federalnih i županijskih organa.

Uostalom, bilo je i direktnih upozorenja Europske komisije, primjerice u pismu opunomoćenika za proširenje Štefana Fülea, upućenom bivšem predsjedavajućem Vijeća ministara Nikoli Špiriću: “Poboljšati mehanizme koordinacije o pitanjima koja se tiču EU između svih razina, kao i između Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara i između (parlamentarnih) domova', govori Lasić.    

Nažalost, ovakva vrsta upozorenja su ostala bez  odjeka, pa se u Delegaciji Europske komisije u BiH s pravom cijeni kako su nužne strukture koordinacije 'samo djelimično uspostavljene, s nepostojanjem veze između politike i uprave.                    

Istini za volju, bilo je u BiH par pokušaja vezanih uz  uspostavu mehanizama koordinacije.

- Na trećoj tematskoj sjednici o europskim integracijama, održanoj 19. marta 2007. godine, Vijeće ministara zadužilo Direkciju za europske integracije da započne izradu (nacionalnog) programa za integraciju (NPI, PI), a ukazalo je i na potrebu poboljšanja vertikalne i horizontalnije koordinacije, te naložilo svim institucijama da preuzmu aktivniju ulogu u ovom procesu. Dana 13. marta 2008. godine Vijeće ministara je usvojilo metodologiju i vremenski plan izrade Programa za integraciju, da bi dvije i pol godine kasnije, 19. avgusta 2010. godine, zadužilo Direkciju za integracije da obavi konzultacije s relevantnim institucijama na različitim razinama vlasti u BiH glede izrade Programa za integraciju. Direkcija je bila u obvezi da te aktivnosti okonča do kraja siječnja 2011., te da potom započne s izradom NPI u suradnji s relevantnim institucijama na svim razinama vlasti. Ovaj birokratski jezik bh. administracije odaje u biti vrćenje u krugu glede izrade PI i sustava koordinacije...

Do kraja januara 2011. godine BiH je morala da započne sa izradom Programa za integraciju (NPA/NPAA) u saradnji sa relevantnim institucijama na svim nivoima vlasti, no danas je i dalje jedina zemlja u regionu koja taj program nema. Prof.dr. Mile Lasić dalje objašnjava šta je Program za integraciju te šta znači njegovo nepostojanje.

- Kako je već kazano, Vijeće je zadužilo Direkciju za europske integracije, ali je Vijeće ministara radilo 16 mjeseci u 'tehničkom mandatu', pa je Direkcija za europske integracije, koja je po definiciji samo pomoćno tijelo VM, u neku ruku bila u tehničkom mandatu. Ovim bi se dokumentom kojeg još uvijek nema, inače, morale precizno definirati mjere, rokovi i odgovornosti za pojedinačne postupke i cjelinu procesa pridruživanja EU. Program integracije i nije drugo do temeljno uputstvo za sve razine uprave i planer harmonizacije domaćeg zakonodavstva s zakonodavstvom EU.

Izradom i implementacijom PI bi se, k tomu, veoma efikasno stavila točka na brojne političke prijepore o nadležnostima između entiteta i državne razine, s obzirom da bi zadaci i odgovornosti bili jasno definirani i raspoređeni na institucije i organe na različitim razinama vlasti. Pri tomu bi se pokazala i relativnost neupitnosti nekih ustavnih kategorija i struktura, jer nakon preuzimanja 35 poglavlja iz pregovora s EU u bh. zakonodavstvo više ništa u BiH ne bi bilo kako je sada. Zbog toga se, zapravo, bh. političke elite i ponašaju antieuropejski, blokirajući proeuropske procese u BiH.                                                             

- Po mojem sudu, najvažnije bi sada bilo odmah započeti s nizom pripremnih aktivnosti koje podrazumijeva “vjerodostojna aplikacija” za status kandidata.

A ona podrazumijeva osim temeljne izrade Programa integracije, u kojem bi bio ugrađen i mehanizam političke koordinacije, i pripreme za preuzimanje acquisa (NPAA), i  pripreme za ispunjenje “avisa” (Upitnik EK). Paralelno s tim bi se, dakle, moralo početi misliti i o formiranju 33, odnosno 35 radnih skupina (analogno poglavljima acquis-a). Takve skupine postoje u zemljama u regiji koje su u sličnoj situaciji kao BiH, zaključuje Lasić.

Putem ovih aktivnosti vrši se sinhronizirana harmonizacija domaćeg zakonodavstva s zakonodavstvom EU, a domaći stručnjaci izrađuju, uostalom, odgovore za 'avis', te sudjeluju u pregovorima i u analizi toka pregovora s EU.

No kako, smatra Lasić, BiH ima mnogo quasi-stručnjaka za EU, a jedva nekolicinu ozbiljnih znanstvenika, novinara i analitičara koji odgovorno promišljaju EU i budućnost naše zemlje u njoj.