Kakvi su prvi utisci o novom sastavu Vijeća ministara i šta EU očekuje od njih u predstojećem mandatu?

Sada kada imamo Vijeće ministara u punom sastavu možemo prionuti na posao u uskoj saradnji i postići određene rezultate. Drago mi je da je Vjekoslav Bevanda stavio evropske integracije u vrh svojih prioriteta. To je dobra vijest. Liderstvo Vijeća ministara bit će veoma važno i za pitanja EU.

Kada je riječ o rješavanju pitanja budžeta bh. institucija za 2012. politički lideri i relevantne institucije sada nemaju vremena za gubljenje. Napredak se mora ostvariti i u izvršenju sudske odluke u predmetu "Sejdić-Finci" i donošenju globalnog fiskalnog okvira za period 2012. - 2014. Uz to, pažnja se treba ponovo usmjeriti, a što znači i pažnja Vijeća ministara, na uspostavljanje adekvatne koordinacije pitanja EU između svih relevantnih vlada i zakonodavaca.

Takvi mehanizmi koordinacije, kao i odgovarajući i politički podržan program usvajanja evropskih pravnih tekovina bit će neophodan prije nego što BiH krene u ozbiljne pregovore s EU.

Strukturirani dijalog je jako dobra prilika da se između predstavnika izvršne, zakonodavne i pravosudne vlasti postigne zajedničko razumijevanje i konsenzus u vezi  s osnovnim pitanjima unapređenja reformskih procesa u sektoru pravde i pronađu najbolji načini razvoja nezavisnog i odgovornog pravosuđa. Kako realizirati ovaj proces, odnosno, unaprijediti oblast pravosuđa, ako znamo da političari iz RS-a sve glasnije zahtijevaju ukidanje Suda i Tužilaštva BiH?

Strukturirani dijalog EU i BiH o pravosuđu je izuzetno važna prilika BiH. Ovaj novi format, koji je razvila Evropska komisija, pokrenut je s jasnom svrhom: da se podrže reforme u pravosudnom sektoru u skladu s relevantnim standardima i pravnim tekovinama EU. Time će se garantovati konsolidovanje nezavisnog, stručnog i odgovornog pravosuđa i zemlja približiti EU.

Sastanci se organizuju u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja, kao i svi tehnički pododbori. Rad pododbora garantuje tehničku analizu zakonskih propisa, procedura i organizacije institucija u odnosu na relevantne propise i standarde EU. Isto tako, dijalog je stručni rad koji se temelji, između ostalog, na ideji da je depolitizovanje debate o pitanjima koja se tiču pravde jedini način na koji je moguće osigurati nezavisnost pravosuđa.

EU očekuje od svih sagovornika iz BiH punu predanost jednom cilju: razvoju i konsolidaciji nezavisnog, djelotvornog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog pravosuđa. Isto tako, očekujemo punu opredijeljenost za pozitivnu i konstruktivnu saradnju: sve ideje i predložene promjene u pravosuđu bit će prevashodno predmet razgovora u kontekstu strukturiranog dijaloga.

Sasvim je jasno da u cjelokupnom procesu ne treba dovoditi u pitanje postojanje pravosudnih institucija na državnom nivou, niti treba da budu predmet političkog pritiska. Isti stav je jasno prenio komesar Stefan File na otvaranju sturkturiranog dijaloga Evropske unije i BiH o pravosuđu u junu prošle godine u Banjoj Luci.Taj stav ostaje nepromijenjen.

Kako komentirate proces usvajanja budžeta za 2011. i 2012. i kakve to posljedice može imati po evropske projekte BiH?

Usvajanje budžeta bh. institucija za 2012. ne samo da je važno za EU nego je to bazični upravljački dokument, a građani s pravom očekuju da ga vide. I zaista, budžet za 2012. osigurat će odgovarajuće finansiranje državnih institucija potrebnih za ubrzanje procesa pristupanja EU.

Neke institucije, kao što je Agencija za borbu protiv korupcije čak nije ni postojala 2010. Garantovanje održivosti ovih institucija, koje su odrednica mape puta za bezvizni režim, jeste od najvećeg značaja za održavanje bezviznog režima.

Nadalje, BiH se obavezala da će u 2012. osnovati druge agencije, kao što je vijeće za državnu pomoć. Osim toga, pod privremenim finansiranjem, nema ni stavke za popis stanovništva niti provođenje lokalnih izbora.

Konačno, privremeno finansiranje ne dozvoljava provođenje nekoliko aktuelnih projekata koje podržava EU, a može doći do zastoja aktivnosti koje su bitne za proces pristupanja BiH Evropskoj uniji.

Što se tiče globalnog fiskalnog okvira za period 2012.- 2014., njegovo definiranje je pitanje koje treba da riješe domaće vlasti. Mora doći do napretka o tom pitanju, gdje se moraju pomiriti čvrsta fiskalna politika i osiguravanje sredstava neophodnih za propisno funkcioniranje institucija.

Isto tako, njime će se osigurati blagovremeno izvršavanje međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela. Nepostizanje saglasnosti o globalnom fiskalnom okviru i nepostojanje sporazuma s MMF-om zaustavit će međunarodnu finansijsku pomoć, uključujući 100 miliona eura makrofinansijske pomoći Evropske komisije.

Dakle, u rješavanju ovih pitanja, relevantne vlasti nemaju vremena za gubljenje.

(DEPO/BLIN/em)