Superinfekcija gljivicom Candidom auris otpornom na lijekove stigla je i do Hrvatske.

U avgustu je u KBC-u Split zabilježen prvi slučaj ove zaraze u Hrvatskoj, kod dva pacijenata koji su i dalje hospitalizovani u toj bolnici.

Riječ je o rezistentnoj gljivici koja se zadnjih godina širi evropskim bolnicama i predstavlja ozbiljnu prijetnju za pacijente i zdravstvene sisteme, upozorio je ovih dana Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Prema podacima Centra, od 2013. do 2023. godine, zemlje EU/EEA prijavile su više od 4.000 slučajeva Candide auris, mahom u Španiji, Grčkoj, Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Rumuniji.

Samo u 2023. godini evidentirano je 1.346 slučajeva u 18 zemalja. U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) potvrđuju da je hrvatski bolnički sistem dosad bio pošteđen ove infekcije, sve do ovog ljeta kada se pojavio u splitskom KBC-u.

Candida auris uglavnom se širi u bolničkom sistemu, uzrokujući ozbiljne infekcije kod imunokompromitiranih bolesnika, a teško ju je kontrolisati jer se zadržava na površinama i medicinskoj opremi. U nekoliko zemalja zabilježen je i prenos među pacijentima. Infekcija može dovesti do teških i potencijalno po život opasnih stanja koja utiču na krvotok, disajni i središnji živčani sistem, unutrašnje organe i kožu. Prosječno zdrave osobe ne bi trebale biti ugrožene.

U splitskoj bolnici potvrđuju da je kod dvije osobe potvrđeno prisustvo Candide auris, te su one i dalje na liječenju.

- Poduzete su adekvatne terapijske i epidemiološke mjere koje su indicirane u slučajevima infekcija otpornim mikroorganizmima. Hospitalizacija osoba i dalje je u toku te se one liječe po pravilima struke, poručuju iz uprave KBC-a Split.

U samo nekoliko godina, ova se infekcija od izoliranih slučajeva proširila do pravih epidemija u bolničkom sistemu više evropskih zemalja – u Kipru, Francuskoj, Njemačkoj. Istovremeno, samo 17 od 36 zemalja danas ima ciljani nacionalni sistem praćenja, a 15 ih je razvilo specifični nacionalni protokol za prevenciju i kontrolu Candide auris. Zbog toga, u ECDC-u misle da je stvarni broj infekcija veći od prijavljenog. Hrvatska nije među tih 15 zemalja.

- Imamo pravilnik i smjernice za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija te nacionalne i evropske protokole i smjernice kojima se reguliše nadzor već prisutnih bolničkih infekcija, kao što su MRSA i drugi bakterijski multirezistentni patogeni, kažu u HZJZ-u.

Prema dosadašnjem iskustvu na području kontrole i prevencije bolničkih infekcija, kažu, može se sastaviti specifikovani Protokol o postupanju zdravstvenih ustanova i zaposlenih kod sumnje na infekciju Candide auris, ali tog protokola Hrvatska još nema, prenosi Novi list.

Zbog čega se ova gljivica zapravo širi bolničkim sistemom širom svijeta? Odgovor je jednak kao i za multirezistentne bakterije – prekomjerna upotreba antibiotika daje za rezultat razvojem ovakvih otpornih mikroba.

- Kandide su kvasci koji žive na našoj koži u malim količinama. Kad se pije puno antibiotika, onda se 'potamane' bakterije po našem tijelu, tzv. mikrobiota, a kandide dobiju prostor jer na njih antibiotici ne djeluju. Do sada je to uglavnom bila Candida albicans, međutim, unazad nekoliko godina pojavila se Candida auris kojoj je nezgodna osobina da je rezistentna na antifungike, objašnjava Arjana Tambić Andrašević, načelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju Kinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".

Poznato je da se u Hrvatskoj troši puno antibiotika, a rezistencija je samo posljedica takve prakse. Candida auris, navodi mikrobiolog, ne mora biti smrtonosna. Ali ako "sjedne" na neki kateter, a pacijent dobije sepsu, važno je imati lijekove koji djeluju na uzrok. Sve je više bakterija koje su rezistentne na lijekove, a pojava rezistentnih kvasaca doktorima dodatno otežava borbu za izlječenje pacijenata.

(DEPO PORTAL/af)