U pozivu Haaškoga suda Hrvatsku se poziva da u tom roku odgovori "je li spremna osloboditi Miroslava Tuđmana obveze čuvanja državnih tajni i naznači bilo kakve posebne uvjete ili modalitete koje želi postaviti uz takvo oslobađanje".

Karadžić, optužen za genocid u BiH, zatražio je da mu se u okviru pripreme obrane omogući razgovor s Tuđmanom smatrajući da je on kao šef HIS-a znao za isporuke, odnosno krijumčarenje oružja Bošnjacima tijekom rata u BiH.

Tuđman je odgovorio kako neće odgovarati na pitanja koja se tiču hrvatske nacionalne sigurnosti, čak ni uz obvezujući nalog suda jer bi time kršio hrvatske zakone.

Karadžić je unatoč tomu zakazao razgovor svoga pravnog savjetnika s Tuđmanom u Zagrebu za kraj kolovoza no otkazao ga je nakon što ga je Hrvatska obavijestila da bivšeg šefa HIS-a neće osloboditi čuvanja državnih tajni.

U pozivu Haaškoga suda navodi se kako su hrvatski predstavnici nakon toga obavijestili pravnog savjetnika Karadžića da nijedan postojeći zakon ili postupak ne dozvoljava Hrvatskoj da oslobodi bilo kojeg pojedinca obveze čuvanja državne tajne temeljem činjenice da bi mogao biti potencijalni svjedok kao i da bi Hrvatska bila spremna, kada bi on bio određen kao svjedok u predmetu, osloboditi ga čuvanja tajne ovisno o pitanjima koja bi bila postavljena te su zatražili informacije o pitanjima koja bi bila postavljena u takvu razgovoru.

Navodeći da je Karadžić nakon toga ispunio te hrvatske zahtjeve sudsko vijeće odlučilo je uputiti poziv Hrvatskoj da se izjasni u pogledu oslobađanja od čuvanja državne tajne.

(FENA/dg)