Potvrdio je ovo šef Odsjeka za civilnu zaštitu u Administrativnoj službi grada Željko Katić.

- Važno je da ovi prostori služe svrsi, a ne da bi bili prazni i neiskorišćeni - naglasio je Katić.

Prema njegovim riječima, preostalim skloništima je izmijenjena namjena i u njima su uglavnom smještena različita sportska i kulturna društva.

- Dio javnog skloništa u naselju Nova varoš koristi Udruženje nezavisnih stvaralaca "Geto" dok je u drugom dijelu smještena arhivska građa grada. Dio fundusa Arhiva Republike Srpske već duži period popunjava i sklonište u naselju Sime Matavulja - pojasnio je Katić.

Kako je kazao, sklonište Centar u ulici Vase Pelagića kao poslovni prostor koristi streljački savez i klub, sportski klub borilačkih vještina dok je u drugom dijelu smještena oprema Civilne zaštite.

- Drugo sklonište u ulici Sime Matavulja je na raspolaganju speleološkom društvu "Ponir" dok se po osnovu zakupa sklonište dvorana Obilićevo koristi kao diskoteka. Ukidanjem posebnog računa za održavanje i izgradnju skloništa kao i zbog nedostatka sredstava u posljednje vrijeme nije bilo izdvajanja za njihovu sanaciju i održavanje - dodao je Katić.

On se osvrnuo i na dva objekta koja trenutno nemaju drugu namjenu.

- Javno sklonište u naselju Lazarevo iznad kojeg je nekad bila rejonska pijaca godinama je van funkcije i planirano je da se proda. Zbog svoje specifičnosti i sklonište "Pećina" u Omladinskoj ulici određeni period je van upotrebe odnosno prazno. Taj objekat je u solidnom stanju dok je onaj u Lazarevu jedno vrijeme bio okupljalište lokalnih skitnica i smetljište pa smo bili primorani da ga ogradimo i na taj način blokiramo - kazao je Katić.

Još je dodao da u gradu ima i 45 manjih skloništa u raznim preduzećima i ustanovama, a postoje i tri blokovska skloništa smještena u stambenim zgradama.

Predsjednik Savjeta građana Mjesne zajednice Bulevar Drago Vurdelja je naglasio da bi sklonište "Pećinu" trebalo u dogledno vrijeme adekvatno iskoristiti jer je riječ o izuzetno kvalitetnom objektu.

- Neophodno je da se osvježi ovaj prostor određenim sadržajem i nadamo se da će gradske vlasti imati sluha za to te će preduzeti neke aktivnosti. Mada, s druge strane, dobro je znati da u gradu postoji takav objekat gdje se stanovništvo može skloniti u slučaju opasnosti - zaključio je Vurdelja.

Banjalučanin Siniša Malić je rekao da je šteta da pojedina skloništa stoje potpuno neupotrebljiva kad u Banjaluci postoje brojna udruženja i društva kojima bi ove prostorije dobro došle.

- Mislim da je veliko ruglo u gradu sklonište u Lazarevu stoga bi ga hitno trebalo prodati kako bi se konačno nešto od njega napravilo a time bi se i uljepšao ovaj dio grada - kazao je Malić.
Vlasništvo

- Pored javnih skloništa kojima upravlja grad, postoje i druga koja su u vlasništvu pravnih subjekata za koje nemamo pouzdane informacije u kakvom stanju se nalaze - kazao je Katić.

(Glas Srpske, Blin/đk)