SRBIJA PRED DILEMOM

Da li je EU vrijedna kosovskog mita?

Arhiva26.08.11, 12:48h

Njemačka je kancelarka, tokom svog boravka u Srbiji, poslala poruku da se status kandidata u EU usko vezuje za status Kosova. Stvari su sada postavljene tako da niko u Briselu ne žuri previše da Srbiju vidi kao ravnopravnu članicu, što znači da Beogradu, ako izabere evropski put, neće biti nimalo lako, piše Stratfor.

paljenje eu zastave

Priredila: Sabina Čabaravdić (Radio Slobodna Evropa)

Njemačka je kancelarka, tokom svog boravka u Srbiji, poslala poruku da se status kandidata u EU usko vezuje za status Kosova. Stvari su sada postavljene tako da niko u Briselu ne žuri previše da Srbiju vidi kao ravnopravnu članicu, što znači da Beogradu, ako izabere evropski put, neće biti nimalo lako, piše Stratfor.

Angela Merkel je u utorak, 23.augusta, na zajedničkoj press konferenciji sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem jasno kazala da će status kandidata ovisiti o napretku u ispunjavanju određenih uvjeta, pomenuvši pri tome i neku vrstu Rezolucije o Kosovu.

Kad je Brisel odlučio primiti Zagreb pod svoje okrilje, smanjio se pritisak za Beograd. Vlasti Srbije su osim toga najavile i održavanje izbora početkom 2012.godine što će odrediti i stav prema evropskim integracijama.

Ali postavljajući Kosovo kao preduvjet za napredak u evropskim integracijama, EU zapravo prisiljava Srbiju da se napokon odluči – ili nedvosmislena evropska budućnost ili još veća politička izolacija unutar prozapadno orjentiranog okruženja.

Politika prevencije

U vremenima u kojima se Evropska unija suočava s finansijskom krizom, koju su izazvale dugogodišnje, stare članice, integracija Balkana Briselu je trenutno manje važna stvar. Paralelno, evropska geopolitička zainteresiranost za Balkan postojala je i prije krize, i potrajaće duže od ovog perioda.

A bivša je Jugoslavija gnijezdo političkih i etno-nacionalnih napetosti, s istorijom koja obiluje sukobima, čak i onim svjetskih razmjera.
Zato je nova evropska politika prema tom dijelu kontinenta preventivno djelovanje, a to podrazumijeva zapadnjačke reforme koje bi na kraju trebale dovesti do integracija u evropske političke i sigurnosne institucije.

Prije nego je Angela Merkel stigla u posjetu, mnogi su prozapadni Srbi smatrali da je njihova zemlja ispunila posljednji od preduvjeta za članstvo u EU.
Nakon što su uhapsili optužene za ratni zločin, Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Nakon što se pojavila u Beogradu, njemačka je kancelarka  svojom porukom srušila njihove nade.

Nakon što je Merkelova ponovila Beogradu poziv za učlanjenje u Uniju, pod uvjetom da „napreduju u dijalogu s Prištinom, omoguće neometan rad EULEX-a i ukinu paralelne strukture vlasti na sjeveru“.
Treći od nabrojanih zadataka, Beograd ne može ispuniti jer to za zvaničnu politiku znači isto što i priznavanje nezavisnosti Kosova, iako niko nigdje nije od Srbije eksplicitno tražio da prizna državu Kosovo.

Srbija je sama sebi od Kosova napravila najveću prepreku za normalno uključivanje u zapadnoevropske tokove, uporno ponavljajući da nezavisnost te države nikada neće priznati.

Potreban nacionalni konsenzus

Sa svoje se strane pak, Evropska unija nada da će uspješan završetak hrvatskih pristupnih pregovora poslužiti kao model kojeg će slijediti ostale balkanske zemlje. U posljednjem je desetljeću naime ta država provela reforme, čak i kad su one bile vrlo nepopularne kod stanovnika. I za taj trud pristupiće EU kao 28. članica, 2013.godine.
Za ispunjene zadatih uvjeta Srbija najprije mora doći do nacionalnog konsenzusa da su im evropski ideali vrijedni kosovskog mita.

Oči Brisela sad su usmjerene prema Beogradu. Ali srbijanska prijestonica neće moći tako lako slijediti Zagreb, nakon što je njemačka kancelarka jasno izrekla što se od njih očekuje. Za ispunjene zadatih uvjeta Srbija najprije mora doći do nacionalnog konsenzusa da su im evropski ideali vrijedni kosovskog mita.

Tadićeva administracija gubi popularnost, uzmiče pred nacionalistima. Kosovo je ključno domaće pitanje u kojem je manevarski prostor međutim mali. Status Kosova biće odlučujuća stvar za ishod izbora iduće godine, pa je teško očekivati da će skoro doći do nekih temeljnjih promjena u politici prema Prištini. Donošenje bilo kakve odluke o kandidaturi za EU nije izvjesno do kraja ove godine, kako se to Beograd ranije nadao.

A Evropskoj uniji se, sada kad je Hrvatska na ulaznim vratima, ne žuri pod svaku cijenu u svoje okrilje primiti, politički još uvijek problematičnu Srbiju. I upravo zato, čak i ako se odluči za evropski, a ne kosovski put, cesta do Brisela neće biti nimalo laka za Beograd.

 

(Blin/sb)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook