Ugostitelji, vlasnici suvenirnica te ostali zaposleni u turizmu tvrde kako je ovo najgora sezona do sada jer turisti, unatoč tome što su ih pune plaže, gotovo ništa ne troše. Štede čak i na ležaljkama sa suncobranom, pa prosjek popravljaju tek rijetki izdašni gosti.

I Rusi štede

U Dubrovniku, gradu koji godinama bilježi najveći broj turista, malo je ko zadovoljan ovom sezonom.

– Prijašnjih godina dnevno sam zarađivao minimalno 100 eura, a sada sam sretan ako tokom cijelog dana zaradim 100 kuna. Gotovo niko ne ulazi u suvenirnicu, a ako i uđe, cjenka se čak i za razglednicu – požalio nam se vlasnik suvenirnice u Cavtatu. Slična je situacija i s ugostiteljima, koji se unatoč punom gradu jedva bore s plaćanjem mjesečnih obveza.

– Ne sjećam se kada smo posljednji put imali ovako malo gostiju. Gazde su otpustili gotovo sve osoblje i sada i oni rade u smjenama da bi se pokrili. Čak i kad nam gosti sjednu za stol, vidi se da broje svaku kunu, biraju jeftiniju hranu i piće. Nekada smo se smijali Česima koji su na plažu dolazili s kruhom i paštetom, ali ove godine većina gostiju dolazi sa svojom hranom. Čak i Talijani sa sobom nose kompletnu kuhinju, svoju vodu, tjesteninu, paradajz, čak i luk i češnjak, a u restorane gotovo da i ne idu – priča Vlaho Matana, konobar u jednom dubrovačkom restoranu.

– Zamislite, prijatelju su mi neki dan sjeli ljudi u kafić, ali sa svojom mineralnom i tražili samo čaše. Pa u kojoj se to zemlji može raditi – čudi se, dok Luko Knežić, vlasnik rent-a-skutera, kaže da je najbolji dokaz koliko su nam gosti štedljivi činjenica da se čak i Rusi, koji su uvijek slovili za odlične goste koji na dan troše i 500 do 600 kuna, nastoje cjenkati za sve.

– Bez obzira na to što je gorivo ove godine skuplje, malo sam spustio cijene kad sam shvatio da većina turista ne troši gotovo ništa. No, ni to nije dovoljno, gotovo svi traže dodatne popuste koje im ne mogu dati jer onda mogu staviti ključ u bravu – nastavlja on.

Od gotovo deset jadranskih restorana koje smo s pitanjem kakva je sezona u odnosu na lanjsku nazvali sredinom augusta, samo u zadarskom restoranu ‘Niko’ nisu imali pritužbi jer imaju i vlastiti dobro popunjen porodični hotel, pa im i hotelski gosti dolaze na objed i prave promet. U ostalima, kako u Istri tako i u Dubrovniku, čudili su se gdje li su ti gosti koji su brojniji nego lani. U Dubrovniku kažu kako su se posve prorijedila društva koja naručuju od predjela do deserta, najviše, kažu, idu rižota i tjestenine. U hvarskim, pak, restoranima pad potražnje vide i po tome što su nekad gosti i u 23 sata tek sjedali za stol za večeru, a sada u to doba već ispraćaju zadnje goste. U Istri, pak, ugostitelji vele da nikada u vrijeme ferragosta, kad su ljubitelji dobre hrane Talijani najbrojniji, jastozi nisu ležali na zalihi kao sada.

– To je i zato što su se zbog turbulentnih prilika u Tunisu, Grčkoj... mnogi gosti koji ondje mnogo jeftinije ljetuju ove sezone odlučili za Hrvatsku – kaže Vladan Bojić, predsjednik Ceha ribara HOK-a, koji ima i dva turistička broda koja bilježe pad potrošnje.

Ovoga ljeta, tvrdi on, Hrvatska se oslanja uglavnom na goste iz središnje Europe, Slovake, Poljake... koji vrlo razborito troše jer je kod nas hrana i dva puta skuplja. Stoga ćemo, tvrdi, unatoč većem broju noćenja, biti sretni završimo li godinu na financijskim razinama od lani. Ribari su među rijetkima koji bi od ove sezone mogli profitirati da ulov nije pao za 50% u posljednje dvije godine, pa ribu, doduše svježu, naveliko uvozimo iz Maroka i sa zapadne obale Afrike, kaže Bojić. Domaći povrćari zdvajaju kako je njima potrošnja pala za više od 30% posto jer zbog dampinških cijena na tržištu EU, koje je poharala E. coli, trgovci koji opskrbljuju ugostitelje otamo jeftino uvoze na štetu domaće proizvodnje.

Restorani kukali i lani, a prihod im rastao 8%

Turisti su nam ove sezone nesumnjivo došli u većem broju nego lani, ali posve je jasno da ne možemo očekivati da se oni prilagode nama, nego ćemo mi morati njima. To znači da ono što im nudimo mora biti tako privlačno da potroše te u novčanik posegnu i češće nego što su namjeravali. Pritom moramo znati da dio naših gostiju dolazi i iz zemalja koje su u ekonomskoj krizi – kaže ministar turizma Damir Bajs. – Jasno je da ove godine, kao i prijašnjih, neće svi u turizmu proći jednako. Potražnja turista se diferencirala, tako da će u plusu biti oni koji su se tome uspjeli prilagoditi. Govorimo li pak o turističkoj potrošnji u samoj špici sezone, lani se dio ugostitelja tužio da je gostiju puno, ali da ne zalaze u restorane, a na kraju su ugostitelji obrtnici za treće tromjesečje 2010. prijavili rast od čak 8% u odnosu na 2009. godinu.
(Vecernji.hr, DEPO/dg)