O Berlinskom zidu u bivšoj SFRJ (Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija) znalo se dosta, ali se o njemu malo raspravljalo osim u visokim političkim krugovima. Javnosti su servirane cenzurirane informacije i ona se vremenom navikavala na postojanje Zida i svega onoga što je on simbolizirao u vrijeme hladnog rata.
-Bilo je to vrijeme u kojem je svijet živio u neprekidnom strahu od toga da li će hod po ivici katastrofalnih opasnosti prevagnuti na jednu ili na drugu stranu- kaže za Deutsche Welle visoki funkcioner bivše SFRJ Raif Dizdarević.
Dizdarević, koji je obavljao i dužnost ministra vanjskih poslova bivše SFRJ, naglašava da su uprkos dubokim podjelama postojali kontakti između Istočne i Zapadne Njemačke i da su oni osamdesetih godina krenuli uzlaznom putanjom.
-Govoreći o odnosima između dvije Njemačke, ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher mi je jednom rekao da su 1984. godine ti odnosi poprimili karakter medenog mjeseca- kaže Dizdarević.
Kao predsjednik Predsjedništva SFRJ Raif Dizdarević je 1989. godine bio i u zvaničnoj posjeti Istočnoj Njemačkoj gdje se susreo sa liderom te zemlje, generalnim sekretarom SED-a (Sozialistische Einheitspartei Deutschlands – Socijalistička partija jedinstva Njemačke) Erichom Honeckerom.
-Honecker mi je tom prilikom dugo govorio o dobrim odnosima između dvije Njemačke i konkretnoj saradnji u mnogim aspektima zajedničkog življenja grada Berlina- kaže Dizdarević.
Honeckerova predviđanja iz 1989. da će Zid stajati još 50 godina bila su pogrešna. Erich Honecker, koji je bio zadužen za gradnju Zida, svrgnut je s vlasti, a potom je odgovarao i za ubistva ljudi koji su željeli pobjeći od njegovog režima. Berlinski zid je srušen, a svijet je postao svjestan i drugih zidova.
-Neki su i danas vidljivi, poput izraelskog koji je od pojasa Gaze napravio najveći koncentracijski logor- kaže Dizdarević. Drugi, možda i opasniji, bili su zidovi u glavama balkanskih lidera u vrijeme raspada SFRJ.
-Berlinski zid je preselio u muzej, ali je i dalje rastao u ljudskim glavama. Balkanski umovi su u tijelu jedne male države podigli cijeli labirint zidova ostavivši budućim generacijama tešku zadaću njihovog rušenja. Jedan je predlagao razgraničenje sistemom nadvožnjaka i podzemnih tunela, drugi gradnjom predziđa, a treći podizanjem zida u ljudskoj postelji- kaže bh. književnik Mile Stojić.
"Ich bin ein Berliner" (ja sam Berlinčanin), obratio se Berlinčanima na njemačkom jeziku američki predsjednik John F. Kennedy 1963., aludirajući i na neodrživost Berlinskog zida. Mile Stojić kaže kako su u međuvremenu, mimo svoje volje, i Bosanci i Hercegovci postali Berlinčani, stanovnici podijeljenih gradova.
(Deutsche Welle, DEPO PORTAL/eb)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook