Piše: Maja Isović (Buka)

U vremenu ekonomske krize, velike nezaposlenosti i siromaštva, najavljeno je da nam slijedi još jedan talas poskupljenja hrane tako da će porodični budžeti dodatno biti opterećeni.

Prema riječima domaćih proizvođača hrane, oni prate trend rasta cijena hrane na svjetskom tržištu, pa smatraju da to opravdava povećanje cijena hrane i kod nas, ali kako primanja radnika u Srpskoj i dalje ostaju ista, postavlja se pitanje kako će oni moći da podmire osnovne životne potrebe? Pored ishrane, porodica mora da obezbijedi i određena sredstva za komunalije, higijenu i školovanje djece, kao i za druge mnogobrojne obaveze.

I bez povećanja cijene hrane, prema podacima Saveza Sindikata RS, potrošačke korpe su poluprazne. U proteklih nekoliko mjeseci, za podmirenje potrošačke korpe jedna četveročlana porodica trebalo je da izdvoji oko 1.750 KM,  a sa platom od 816 maraka, nisu mogli kupiti ni osnovne proizvode, jer najčešće u porodici radi samo jedan član.

Savez sindikata RS izračunao je da radnici najveći dio novca moraju odvojiti za hranu, ali još nije urađena računica kako preživljavaju penzioneri u RS koji imaju prosječna mjesečna primanja od 320 maraka, koja su, prema svim procjenama,  najniža u regionu. Penzioneri prijete protestima, glasni su u svojim zahtjevima, ali od povećanja njihovih primanja za sada nema ništa.

Ukoliko se obistine najavljena poskupljenja, radnici sa niskim primanjima i penzioneri koji žive na rubu egzistencije živjeće na ivici gladi, iako je teško zamisliti da može biti gore od ovoga.

U takvim okolnostima besparice i života na rubu egzistencijalnog dna, kupovna moć građana je sve slabija, domaći proizvođači nemaju kome da prodaju svoje prozvode, pa su i oni na ivici opstanka, a u medijima se i dalje stvara lažna slika blagostanja u Srpskoj, koja je „bolji dio BiH“. Prava slika Srpske, u kojoj penzioneri gladuju, u kojoj radnici od svojih primanja ne mogu da obezbijede ni najosnovnije uslove za život, nastoji se prikriti.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS istakao je da će u narednom periodu i dalje dolaziti do poskupljenja hrane.

„Trebamo napomenuti da je cijena hrane po supermarketima izuzetno visoka, dok je u privatnim radnjama ona malo niža. Kad govorimo o cijenama mlijeka, mesa i ostalih namirnica one su niže  nego u zemljama regiona, ali je i kvalitet daleko lošiji zato što se u BiH uvozi hrana koja je prošla tek minimalnu kontrolu ili je uvezena bez kontrole. Kod nas završava velika količina hrane kojoj je istekao rok, koja je sumnjivog kvaliteta i skupa, a to nam potvrđuje i slučaj sa zaraženim krompirom koji smo uvezli, pa smo ga na kraju morali zakopati u Ramićima. Popred toga, klima nam je sve nestabilnija, sve je više ljudi, pa hrana postaje sve cjenjenija i skuplja“, rekao je za BUKU Usorac.

On je dodao da se na kraju trebamo zapitati o broju radnika koji kod nas nešto proizvode i koji stvaraju dohodak, a upravo je ta djelatnosti pokretač svake privrede i ekonomije.

Prema analizama udruženja potrošača, četvoročlanoj porodici u BiH za nabavku osnovnih životnih namirnica svakodnevno je potrebno 20,60 KM, a mjesečno 618 KM. U analizi je obuhvaćeno 65 artikala, među kojima su  hljeb, brašno i tjestenine, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine, te voće i povrće, odnosno ono što je najpotrebnije jednoj porodici. Prosta računica nam pokazuje da porodici koja ima prosječna primanja od oko 800 KM ne ostaje mnogo za druge potrebe.

Dragan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS istakao je da potrošači ove godine raspolažu manjom količinom novca nego što što su imali prošle godine i sigurno je da oni za te svoje novce mogu kupiti manju količinu proizvoda. Trgovci moraju da se zamisle i nad tom činjenicom, pa da marže i zarade prilagode uslovima u kojima žive potrošači koji imaju nisku kupovnu moć“, rekao je za BUKU Petrović.

On je objasnio da potrošači sve manje kupuju sirovo meso i skupe proizvode, jer su to namirnice koje nisu dostupne njihovim finansijskim mogućnostima, pa, nutricionistički gledano, ono što građani jedu ne ispunjava direktive zdrave prehrane.

Prateći informacije o privredi i ekonomiji koje se plasiraju kroz medije u Republici Srpskoj, možemo se samo zapitati da li živimo u nekom paralelnom svijetu, jer nije moguće da je Srpska i dalje finansijski stabilna, da nema problema, da nije kriza i da stanje nije alarmantno i da su svi građani zaista svaki dan siti.

Premijer Aleksandar Džombić u intervjuu za Nezavisne novine (http://www.nezavisne.com/novosti/intervju/Dzombic-Krajem-2012-moguc-izlazak-iz-krize-100281.html) kaže da bi Republika Srpska sljedeće godine mogla izaći iz krize, ali i da Vlada RS uspijeva u svom prioritetu očuvanja socijalne stabilnosti.

„Zadnji kvartal 2012. godine bi mogao biti kvartal za koji možemo reći da će ekonomija izlaziti iz krize. Iako smo već u 2010. godini imali pozitivne impulse, smatrali smo da je rano da 2011. godinu proglasimo godinom izlaska iz krize, i na to upućuju globalna kretanja. Mi smo se opredijelili da u 2011. godini bude prioritetni cilj održavanje socijalne i fiskalne stabilnosti, što je i učinjeno, i što će biti nastavljeno i do kraja godine, a i tokom 2012. godine to će biti naš prioritetni cilj“, rekao je Džombić.

Međutim, svi su izgledi da se socijalna stabilnost čuva samo na teret građana. Cijene hrane i komunalija rastu, nameti na plate su povećani.Evidentno je i zatvaranje malih i srednjih preduzeća, pa cijeli teret očuvanja socijalne stabilnosti leži na plećima radnika i običnih građana, dok političari i ministri i dalje uživaju u visokim platama, bez obzira na krizu u svakom pogledu.

Napomenimo i da se, prema izvještaju Centra Civilnih Inicijativa, Vlada RS u proteklih nekoliko mjeseci nije bavila životnim problemima građana, ukinute su sve subvencije za socijalne kategorije, a u godinama krize poslodavcima su nametnute dodatne obaveze na plate.

Da su informacije o poskupljenju hrane istinite potvrđuje i izjava Mesuda Lakote, sekretara Udruženja za zaštitu interesa potrošača ZIP iz Sarajeva, koji je rekao da će se nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica sigurno dogoditi početkom jeseni.

Lakota ističe da poskupljenja koja su se događala ranije u ovoj godini nisu bila realna i predstavljala su ekstra profit, te da su se neki odlučili na određena pojeftinjenja, koja će se zadržati mjesec-dva, da bi nakon toga ponovno išli sa novim podizanjem cijena.

Izgleda da je građanima ostalo samo da skupljaju hranu za zimu, jer datum izlaska Srpske iz krize se predviđa za 2012. godinu A Banjalučani, i bez obzira na smanjene cijena brašna, neka i dalje mirno jedu jedu najskuplji hljeb u državi.

(Blin/sb)