Povod za razgovor sa Vahidom Durakovićem, direktorom Kulturno-sportskog centra Bugojno uvijek ima, posebno kad se radi o organizaciji festivala: Teatarski festival BiH FEDRA, Bugojansko proljeće, Susreti lutkara BiH...

Šta Vas je motiviralo da se toliko angažujete u obnavljanju festivala od kojih su neki imali izuzetan značaj i u bivšoj Jugoslaviji?

- Motivirala me potreba da na što kvalitetniji način osmislim svoj život, odnosno da radim nešto što volim, zatim bogata tradicija Bugojna u organizaciji festivala, podrška prijatelja koji su okupljeni oko Teatra FEDRA Bugojno, potreba da dokažem da se na jednostavan način i bez velikog novca mogu realizirati ozbiljni projekti ukoliko to zaista želimo i ne kalkulišemo mnogo o vlastitom interesu, afirmacija Bugojna kao kulturnog centra i otvorenog grada nasuprot gradu koji je bio zatvoren i pod sankcijama od Visokog predstavnika, potreba da upoznajem nove ljude...

Oni koji vas poznaju, kažu da ste otvoreni za saradnju, za kreativne ideje?

- Ako "ONI" tako kažu, slažem se. Mislim da od svake saradnje i nove kreativne energije svi možemo biti na dobitku ako iskreno prilazimo jedni drugima. Ozbiljni projekti uvijek traže dobru saradnju nosioca projekta ali i spoljnih partnera.

Kako "pomirite" vlastiti talenat i stvaralaštvo i pružanje "prostora" drugima?

- Nisam ih nešto "mirio". Ima dovoljno "prostora" i za moj talenat ali i za druge. Čak šta više, mislim da se moj talenat hrani dok posmatra druge i njihov način rada.

Mnoge od Vaših drama su nagrađene, koliko su vas rat i poslijeratna trauma uticale da se izražavate najčešće u dramskoj formi?

- Rat je dosta uticao na mene i moje dramsko stvaralaštvo, pisanjem sam se oslobađao od ratnih trauma ali presudnu ulogu da se izražavam u dramskoj formi imao je Teatar FEDRA Bugojno. Sticajem okolnosti, 1998. godine sam postao član Teatra. Bio sam inspicijent, producent, scenograf, kostimograf... i kad mi je sve to dosadilo počeo sam da pišem.

Jeste li član Društva pisaca, kako doživljavate ako Vas se svrsta u amatere-pisce, odnosno kako uopće komentirate pojam amatersko stvaralaštvo?

- Nisam član Društva pisaca BiH. Ne znam ni kako se postaje. Ne smatram to nešto bitnim za moje pisanje. Ubijeđen sam da neću ni bolje a ni gore pisati ukoliko i budem. A pošto, koliko znam, svaka država ima neko slično udruženje, podržavam Društvo pisaca BiH.

Ne smeta mi kad me svrstavaju u amatere-pisce. Pojam "amatersko stvaralaštvo" vidim kao zaljubljenost u ono što radite i potreba da se ta ljubav podjeli sa drugim ljudima bez očekivanja da će vam taj posao obezbijediti egzistenciju. Naravno, znam da su i mnogi profesionalni stvaraoci zaljubljeni u svoj posao, mada ima i onih drugih, i sasvim je normalno što oni očekuju da od tog posla ostvaruju svoju egzistenciju.

Mislite li da bi Vam Sarajevo omogućilo više s obzirom na činjenicu da je Centar - dugo je samo i za pobrojati - imao presudnu ulogu u formiranju i radu Osnovne muzičke škole, Radio Bugojna (danas RTV Bugojno), Teatra FEDRA,  Gradskog folklornog ansambla, Limene glazbe, Gradskog mješovitog hora o (danas aktivno rade Vokalni ansambl PREPOROD Bugojno i HOR KUD "Napredak" Bugojno)...

- Sarajevo ima svojih prednosti ali i mana. Kao državni kulturni centar omogućuje da prisustvujete mnogo većem broju kulturnih događaja i da ste u intenzivnijem kontaktu sa većim brojem kulturnih i kreativnih ljudi što može pozitivno uticati na vaše promišljanje kroz umjetnost o savremenim društvenim pojavama i događajima. S druge strane, ta mahalska betonska džungla može i da vas proguta zbog većeg broja ambicioznih ljudi koji se nemilosrdno bore za svoj dio mahale ili asfalta. Primijetio sam da su rijetki umjetnici u Sarajevu koji će o svojim kolegama ispričati nešto pozitivno. Previše je tu sujete, netrpeljivosti, podapinjanja... Čini mi se da se mnogo više troše u tom međusobnom nerazumijevanju nego u stvaralaštvu.

Najkraće, dobro se osjećam u Bugojnu i trenutno ne planiram da mijenjam životnu okolinu.

Neposredan povod za razgovor je predstojeći 19. Susret pozorišta/kazališta lutaka Bosne i Hercegovine, koji će se održati od 19. do 24. septembra. U takmičarskom dijelu programa učestvovat će pet pozorišta iz naše zemlje: Pozorište lutaka Mostar, Dječije pozorište Republike Srpske Banja Luka, Bosansko narodno pozorište Zenica - Dječija scena, Lutkarsko kazalište Mostar i Studio lutkarstva Sarajevo. U kakvom je odnosu ovaj broj i lutkarstvo u BiH?

- Nisam neki poznavalac lutkarstva i ne bih se upuštao u ocjene o kvaliteti predstava ali na osnovu iskustva koji imamo kao organiztori Susreta u produkcijskom smislu, da se primijetiti da Dječije pozorište Republike Srpske, Lutkarsko kazalište Mostar i Pozorište lutaka Mostar imaju redovnu produkciju, profesionalne lutkarske ansamble i koliko-toliko redovne izvore finansiranja. Dok Pozorište mladih Sarajevo i Bosansko narodno pozorište Zenica - Dječija scena nemaju stalnu produkciju niti glumce koji se profesionalno bave lutkarstvom.

U Tuzli postoji Lutkarski teatar SALE, registrovan kao udruženje građana, i koliko mi je poznato u posljednje dvije godine nisu radili nove predstave vjerovatno iz finansijskih razloga. I naravno, tu imamo još Studio lutkarstva Sarajevo koji vodi Dubravka Zrnčić-Kulenović. Studio ima redovnu produkciju, mlad i talentovan ansmbl i ogromnu želju da stvaraju, no nemaju stalne izvore finansiranja, vrlo rijetko dobivaju podršku za svoje projekte i opstaju uglavnom zahvaljujući Dubravkinoj upornosti i entuzijazmu mladih ljudi okupljenih oko Studija. Nadam da će se u Sarajevu u skorijoj budućnosti formirati profesionlna lutkarska scena, jer to djeca Sarajeva zaslužuju, a i Sarajevo kao buduća Evropska kulturna prijestolnica 2014. godine.

U ovom kontekstu zanimljivo je i organiziranje u vrijeme Susreta  radionice o temi "Upoznavanje glumca s lutkom - osnove animacije", kao i to da će biti izvedene i dvije diplomske predstave studenata Umjetničke akademije iz Osijeka "Čovjek i njegov najbolji prijatelj" i "Zvijezda".

- Nadamo se da ćemo radionicom barem malo doprinjeti razvoju lutkarske scene u BiH. Radionicu će da vodi Edi Majron iz Ljubljane, inače jedan od najpoznatiji lutkarskih radnika na Balkanu. Na radionici će učestvovati studenti Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo, Akademije umjetnosti iz Banja Luke, te članovi lutkarskih ansambla iz BiH.

Sa Umjetničkom akademijom Osijek smo već prošle godine uspostavili saradnju i ove godine se nastavlja. Vjerujemo da će to biti dugogodišnja saradnja u budućnosti jer Akademija u Osijeku je jedina na prosotru ex-Jugoslavije koja ima lutkarstvo zastupljeno tokom cijelog školovanja glumaca i od njihovih studenata možemo također mnogo da naučimo ali i da intenziviramo saradnju lutkarskih radnika u regionu.

Kako ste uspjeli da voditelj radionica bude baš Edi Majeron iz Ljubljane, najistaknutiji lutkarski stvaralac s prostora bivše Jugoslavije, dobitnik najznačajnijih evropskih i svjetskih priznanja u oblasti lutkarstva?

- Jednostavno. Našao broj, nazvao Edija i dogovorio njegovo učešće u tri rečenice. Edi je vrlo otvoren za saradnju i ima mnogo lijepih uspomena iz Bugojna tako da je na prvu prihvatio poziv da dođe u "Lutkarsku republiku".

 Vjerujete li, kako Vi to često kažete, da će Bugojno ponovo imati svoju "lutkarsku republiku", kao u vrijeme njegovog najvećeg procvata osamdesetih godina prošlog stoljeća? Odnosno koliko Bugojno može uticati na to dokazivanje značaja lutkarstva u teatru?
 
- Vjerujemo da će Bugojno imati svoju "Lutkarsku republiku" već ove godine. Naime, epitet "Lutkarska republika" je proizašao iz činjenice da su predstave tokom osamdesetih godina pored Bugojna igrane i u okolnim mjestima i gradovima. Ove godine će se predstave pored Bugojna izvoditi i u Gornjem Vakufu/Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu tako da možemo reći da se "Lutkarska republika" budi i širi.

Pored predstava iz BiH i diplomskih predstava Umjetničke akademije iz Osijeka, ove godine ćemo također imati i goste iz Slavoskog Broda,  Dječje kazalište "Ivana Brlić-Mažuranić" i Umjetničku grupu "SIMORG" iz Irana (Teheran) koja će se na 19. susretu predstaviti sa dvije lutkarske predstave.

Na osnovu programa i ostalih sadržaja koji će se realizirati ubijeđeni smo da postavljamo dobre temelje "Lutkarskoj republici" za njen dugogodišnji opstanak i razvoj u Bugojnu na radost djece iz Bugojna i okolnih gradova.

Također, smatramo da su Susreti od izuzetnog značaja za razvoj lutkrske scene u BiH i vjerujemo da ćemo zajedno sa Oslobođenjem i drugim medijima u BiH dosta uticati na dokazivanju značaja lutkarstva u teatru.

(Oslobođenje/N.Salom/md)