Katrin Bolkovac je bila policajka u Nabraski koja je krajem devedesetih odlučila da svoj posao nastavi u BiH u sastavu UN-ovih policijskih snaga.

Nakon manje od dvije godine otpuštena je nakon što je više puta upozorila da su Amerikanci, ali i još neki pripadnici UN-a, uključeni u trgovinu ženama iz Moldavije, Ukrajine i Rumunije.

Ni jedan od muškaraca iz ove organizacije nije optužen, a agencija koja je u SAD regrutovala policajce za BiH dobila je novi, unosni posao u Avganistanu i Iraku.

Bolkovčeva je svoju priču ispričala u knjizi "The Whistleblower“, a Lairsa Kondracki je prema njoj snimila poprilično provokativan film.

Glavnu ulogu u filmu igra Rejčel Vajs, a pored nje tu su Vanessa Redgrave, Monica Bellucci, David Strathairn, Lajam Kaningem  i Nikolaj Lie Kaas.

Uoči svoje američke premijere, 4. avgusta, film je pretpremijerno prikazan grupi novinara u UN-u.

The Whistleblower

Ketrin Bolkovac je 1998. bila razvedena. Majka troje odrasle djece koja je tražila promjenu.

Kao profesionalna policajka, pridružila se policijskim snagama UN-a u BiH, čiji je zadatak bio nadgledanje i pomoć lokalnim policijskim snagama u poslijeratnim vremenima.

Nakon dolaska u BiH, raspoređena je u Zenicu, gdje je bila zadužena za borbu protiv nasilja nad ženama. Neposredno nakon dolaska susrela se sa Viktorijom, mladom ženom koja nije bila sa Balkana, već iz Moldavije.
Viktorija nije govorila ni engleski ni lokalni jezik i nije mogla da objasni šta joj se dogodilo. Ipak, odvela je Ketrin do jednog noćnog kluba. Klub se zvao "Florida", a Bolkovčevoj su se pridružili prevodilac i jedan lokalni policajac.

"Klub je bio otvoren. Sve smo pregladali. Iza šanka, u jednoj metalnoj kutiji našla sam pasoše i dolare. Dokumenti su pripadali djevojkama iz Istočne Evrope. Očito je da su djevojke bile zadržane u klubu protiv svoje volje.

Uočili smo da sa spoljne strane kluba stepenice vode do drugog sprata, do jedne zaključane sobe. Vrata smo otvorili na silu. U sobi je bilo još sedam djevojaka. Bile su prestrašene i očigledno zadržane na silu. Nisu imale pasoše. I tu je sve počelo“, rekla je Bolkovčeva.

Radilo se o organizovanom lancu trgovine djevojkama iz Ukrajine, Moldavije i Rumunije. Među njima je bilo i djevojčica od 12 godina.

Dolari u metalnoj kutiji za šankom bili su dokaz da postoji mogućnost da se među klijentima nalaze Amerikanci na službi u BiH, među njima i kolege Ketrin Bolkovac.
Njene sumnje ubrzo su se pokazale kao istinite. Kako je istraga trajala, tako je bilo sve više dokaza da su Amerikanci, ali i drugi zaposleni u službama UN u BiH imali seks sa djevojčicama i da su za seksualne usluge plaćali. Kupovali su djevojke za jednu noć.
Kada je Bolkovčeva to utvrdila shvatila je da se neki od njenih kolega čak ni ne osvrću na njenu istragu.

"Istraga je pokazala da su u sve akcije bili uključeni kako vojnici, tako i policajci, zatim ljudi iz civilne službe, a jedan od američkih policajaca mi je čak rekao da je kupio ženu od vlasnika jednog bara u blizini Sarajeva - odlučio je da je oženi i odvede sa sobom natrag u SAD.
Međutim, ona je pobjegla, i ukrala mu mobilni telefon, što ga je prilično uznemirilo. Bilo je još dosta nevjerovatnih slučajeva u koje još uvek ne mogu da povjerujem.“
Odmah je alarmirala svoje pretpostavljene, slala izvještaje nadređenima. Neki od njih su stigli i do Žaka Pola Klajna koji je tada bio specijalni predstavnik UN za BiH. No, izveštaji su ili ignorisani, ili "riješeni" bez rezultata o kojima bi ona imala saznanja.

Malo po malo postajala je svjesna poteškoća jer su pripadnici međunarodnih snaga bili izvan američkih, "bh." ali i vojnih zakona. Nisu mogli da budu krivično procesuirani.

No, pošto je Katrin nastavljala da obavlja svoj posao, to je poprilično uzdrmalo agenciju "DynCorp" koja je za angažman državljana SAD u BiH dobila od američkog State Department 15 miliona dolara. Oni su za posao često angažovali ljude koji su malo znali o policijskom poslu, i koji su lako potpadali pod uticaj lokalnih kriminalaca.
"Balkanska mafija je dobro organizovana i infiltrirana u mnoge segmente međunarodne zajednice. To nije nikakva tajna. Naravno da je mafija uključena u trgovinu ljudima i da iz toga izvlači veliki profit. Ali činjenica da su u čitavu priču uključene i policijske snage - to me je istinski uznemirilo," rekla je Bolkovac.

Bolkovčeva je je otpuštena nakon dvije godine. Optužena je da je loše vodila istragu i da je zlonamjerno prozivala kompaniju "DynCorp". Na kraju je morala da ode iz BiH pod prijetnjom smrću.
Ipak, uspjela je da tuži organizaciju koja je zapošljavala službenike za poslove bezbjednosti u inostranstvu. Firma je zbog "lošeg ponašanja" i otpustila sedmoricu policajaca koje je bila angažovala u BiH.
Kako to obično biva, ovaj skandal nije otežao firmi "DynCorp" da dobije jednako unosne poslove u Avganistanu i Iraku.
Prema podacima "Wikileaks", ljudi zaposleni da obučavaju avganistanske policijske snage snimljeni su kako se drogiraju, a navodno su i plaćali za usluge djeci koja su bila uključena u lanac prostitucije.

Bolkovčeva je svoja iskustva iz BiH sabrala u knjizi memoara "The Whistleblower“ i nada se da je njen posao pomogao u podizanju svjesti o trgovini ljudima na Balkanu.
Ipak, ona nije sigurna da će knjiga i film promeniti način na koji se angažuju američki državljani na poslovima zaštite u "kriznim područjima".

 "Nije problem što je na primer 10-20 posto tih službenika uključeno u kriminal. Problem je što preostalih 80 posto zatvaraju oči pred kriminalom“, rekla je Ketrin Bolkovac.

(vesti online, Blin/sb)