Hadžić, koga su srpske vlasti uhapsile 20. jula, prebačen je u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Haagu.

Datum prvog stupanja Hadžića pred sud, na kojem će od njega biti zatraženo da se izjasni o optužbama koje mu se stavljaju na teret, bit će naknadno objavljen, saipćeno je iz Haškog suda.

Goran Hadžić, bivši predsjednik samoproglašene Republike srpske Krajine, tereti se za više zločina počinjenih od augusta 1991. do juna 1992. godine u istočnoj Slavoniji, Hrvatska, uključujući progone, ubistvo, protivpravno lišavanje slobode, mučenje, nečovječna djela, okrutno postupanje, deportaciju i bezobzirno pustošenje.

Prvo pojavljivanje Gorana Hadžića pred Haškim tribunalom zakazano je za ponedjeljak, saopćio je na konferenciji za novinare glavni haški tužitelj Serge Brammertz.

"Goran Hadžić sad je u pritvorskoj jedinici ICTY-ja i prvi put će se pojaviti pred sucem u ponedjeljak u 12 sati", kazao je Brammertz na konferenciji za novinare.

Sekretar Haškog tribunala John Howkins izjavio je da je Goran Hadžić po dolasku u pritvor u Sheveningenu bio izuzetno kooperativan i da će mu sud, u skladu s procedurom, pružiti svu neophodnu pomoć.

"Prema proceduri, ljekari će ga detaljno pregledati u pritvorskoj jedinici i ukoliko se pokaže za potrebno bit će mu ukazana neophodna medicinska njega", objasnio je sekretar tribunala i dodao da mu se čini da je Hadžić dobrog zdravlja.
Howkins je naglasio da će se taj sud starati o pravima optuženog Hadžića, koji je danas oko 16 sati prebačen u pritvorsku jedinicu Tribunala, i pružiti mu svu neophodnu pomoć.

Haški optuženik i vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tokom rata u Hrvatskoj Goran Hadžić sletio je u petak poslijepodne u zračnu luku Rotterdam, odakle je prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog suda.

Hadžićevo izručenje počelo je pošto je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović potpisala ekstradicijski nalog. Prije toga su se i Hadžić i njegovi branitelji formalno odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o
ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje.

Pritvorska jedinica Ujedinjenih nacija, u kojoj se Hadžić nalazi, ispunjava najviše međunarodne standarde tretmana pritvorenika. Njom se rukovodi na način kojim se poštuju dostojanstvo i prava pritvorenika i pružaju im se svi neophodni uslovi za pripremu odbrane. Navodi se da je Hadžić bio učesnik udruženog zločinačkog poduhvata koji je imao za cilj trajno uklanjanje većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva s otprilike jedne trećine teritorije Hrvatske kako bi to područje postalo dio nove države pod srpskom dominacijom.

Među učesnicima tog udruženog zločinačkog poduhvata bili su Jovica Stanišić, Franko Simatović i Vojislav Šešelj, kojima se trenutno sudi pred Međunarodnim sudom, kao i bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević.

Hadžić se tereti za progone, koji su uključivali deportacije ili prisilno premještanje na desetina hiljada hrvatskih i drugih nesrpskih civila, uključujući i deportaciju najmanje 5.000 stanovnika Iloka i 20.000 stanovnika Vukovara u Srbiju i prisilno premještanje na lokacije unutar Hrvatske najmanje 2.500 stanovnika Erduta. U optužnici stoji da je “praktično cjelokupno hrvatsko i nesrpsko stanovništvo sa ovog područja bilo je prisilno premješteno, deportovano ili ubijeno”.

Hadžić se tereti za istrebljenje, ubistvo i hotimično lišavanje života na stotine hrvatskih i drugih nesrpskih civila, uključujući i 264 žrtve odvedene iz vukovarske bolnice nakon srpskog preuzimanja kontrole nad tim gradom u novembru 1991. godine. Prema optužnici, žrtve su prebačene u kasarnu JNA, a nakon toga na poljoprivredno dobro Ovčara, gdje su premlaćivane i mučene, prije nego što su odvedene na jednu udaljenu lokaciju između poljoprivrednog dobra Ovčara i Grabova, gde su ubijene i zakopane u masovnoj grobnici.

Hadžić je optužen za protivpravno lišavanje slobode na hiljade hrvatskih i drugih nesrpskih civila u više zatočeničkih objekata, uključujući poljoprivredno dobro Ovčara i skladište Veleprometa u Vukovaru, poljoprivredno dobro Stajicevo, kasarne u Begejcima i Zrenjaninu u Srbiji i u zgradu policije i hangar u blizini željezničke stanice u Dalju. Prema optužnici “životni uslovi u ovim zatočeničkim objektima bili su surovi i karakterisalo ih je nehumano postupanje, pretrpanost, gladovanje, prisilni rad, neadekvatna zdravstvena zaštita i stalno fizičko i psihičko zlostavljanje, uključujući lažna pogubljenja, mučenje, premlaćivanje i seksualne delikte”.

Hadžić se također tereti za bezobzirno pustošenje i pljačku javne i privatne imovine, uključujući pljačkanje i uništavanje kuća, kulturnih ustanova i vjerskih objekata u gradovima i selima kao što su Dalj, Dalj Planina, Ćelije, Vukovar, Erdut, Erdut Planina, Lovas, Aljmaš, Šarengrad, Bapska i Tovarnik.

(FENA/em)