Piše: Maja Isović, 6yka.com
Velik je jaz između plata koje primaju poslanici državnog i entitetskog parlamenta i običnih radnika koji za svoja primanja, prema podacima Saveza sindikata RS ne mogu napuniti ni dno potrošačke korpe.
Istraživanjem koje je sproveo Centar za istraživanja i studije GEA utvrđeno je da je srazmjer između plata toliki da parlamentarci primaju 6,6 prosječnih plata ili čak 15,4 prosječnih penzija u BiH. Kad je prošle godine urađeno ovo istraživanje utvrđeno je da poslanici imaju primanja i do 5.140 KM i prije nekoliko dana iz Centra za istraživanja i studije GEA zatraženo je da se preispitaju načini utvrđivanja plata zastupnika državnog i entitetskih parlamenata.
Prema ovom istraživanju mjesečna primanja zastupnika i delegata u Parlamentu FBiH u 2010. bila su 3.226 KM, odnosno 4,1 prosječna plata ili 9,4 penzije. Najniža primanja imaju zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a i Vijeću naroda RS-a, koja iznose 2.678 KM, odnosno 3,7 prosječnih plata ili 8,4 penzije.
Već je svima poznato da Republika Srpska nije u zavidnoj ekonomskoj klimi, jer privreda se ne razvija, povećava se broj nezaposlenih, preduzeća koja su pomalo radila zatvaraju svoja postrojenja, ali i u takvoj situaciji kao konstanta ostaje činjenica da poslanici imaju jako viska primanja. Ta konstanta se ne mijenja iako nikome nisu jasni kriteriji određivanja visine tih primanja i potrebe da srazmjera visine u odnosu na prosječnu platu bude toliko velika.
Svetlana Cenić, ekonomski analitičar za BUKU kaže da je to ogromna plata u odnosu na jačinu privrede, koja donosi prihode za budžet i da se plate isplaćuju iz budžeta koji se, opet, puni iz poreskih i neporeskih prihoda.
“Krediti nisu prihod, da se razumemo, već priliv, i vraćaju se u predviđenom roku. Namet ovakvih plata je još teži kad se zna da su sada sve dobrim delom finansirane iz kredita uzetih da se popune budžeti, ali dodatno je slika jasnija kad se zna da je broj penzionera već premašio broj zaposlenih. Onda je jasno šta sve privreda ovakva mora da zaradi - za ogromne plate neproduktivne i neradničke administracije, njihove privilegije, uključujući i ogromne regrese, s jedne strane, a sa druge strane treba puniti fondove. Pri tome, servis koji pružaju strašno preplaćeni parlamentraci i neproduktivna administracija je užasan, a korupcija ogromna, što je dodatni teret - šta dobijaju i sa čijih leđa, a šta pružaju za uzvrat”, rekla je Cenić za naš portal.
Dodala je da ovoliki jaz između primanja samo doprinosi tome da će jednog dana i ovako trpeljiv narod koji, se zainatio da može da izdrži i gore od ovih, ipak uzeti motke u ruke.
“Vidite da je svakim danom sve žešća trka da se opasa šta može, zaposli sva rodbina, kumovi, prijatelji, jer u vazduhu se oseti da sve ovo vodi ka propasti, pa pre nego propadne, a moraće pre ili kasnije sa ovakvim neradom, jure da se okoriste što više. Građani im još uvek dozvoljavaju da rade šta hoće jer, kako rekoh, kao da su se zainatili da mogu izdržati i još gore od ovih sada. Mislim, kad im je ovo prvi ešalon, onda možete zamisiti šta je u magacinima ili na klupi za rezrvne igrače! No ne treba umišljati da će to tako trajati uvek. Kad i ta neproduktivna administracija, puna ljudi sa poluznanjem i poluobrazovanjem, prestane da prima plate na vreme, onda nastaje preokret. Do sad su glasali ne za vođe svoje, već za to da se ništa ne promeni, odnosno za svoj ostanak dobrouhlebljenih neradnika”, napomenula je Cenić.
Treba istaći da zastupnici u evropskim zemljama, kao što su Norveška, Njemačka, Slovenija, Litva, Belgija, pa i u Evropskom parlamentu, ni u jednom slučaju ne primaju iznos veci od tri prosječne plate. Ista situacija je i u Srbiji i RH, pa se onda logički može postaviti potanje zbog čega su naši poslanici u povlaštenom položaju i zašto se to i dalje toleriše?
“Zato što narod ne pita gde su pare, već guta žvake i šećerleme nacionalone ugroženosti. Naš narod u većini i ne zna šta su mu prava, ne zna da pita za boljiu standard, jer ga stalno klepaju pričom o tome kako je na nacionalno prvo, pa tek onda lično samopoštovanje, ručak, večera ili odlazak na more. Naravno, tu priču im serviraju najveći neradnici i lopurde, prevaranti koji su naučili da je to najprofitabilniji posao. U demokratskim zemljama koje pominjete, ljudi tokom glasanja pitaju za poreze, za socijalnu pomoć, za standard, gde su pare, kuda idu... Bar većina njih. Kod nas gladni pevaju ‘Ne može nam niko ništa...’. Zato ova i ovakva politička elita i ne dozvoljava da se podigne obrazovni nivo stanovnika, zato su poklopili medije, zato im ne smataju štanc diplome”, zaključila je Svetlana Cenić.
Analiza koju je sprovela GEA pokazala je da je BiH neslavni rekorderi po pitanju pitanju srazmjera plata parlamentaraca i građana i da su rijetke zemlje u EU (samo Italija) gdje je taj nesrazmjer izrazeniji.
Marko Martić, izvršni direktor Centara za istraživanja i studije GEA za BUKU je rekao da je problem u tome što postojeći modeli utvrđivanja plata nemaju u sebi ugrađene mehanizme koji bi osigurali usklađenost plata poslanika i delegata sa kretanjem plata u javnom sektoru (to se odnosi prvenstveno na PS BiH i NSRS), a što nije slucaj u drugim evropskim zemljama gdje takva usklađenost postoji.
“Drugi problem je taj što de facto poslanici i delegati sami odlučuju o visini svojih primanja gdje ključnu ulogu imaju administrativne komisije (i u PS BiH i u NS RS) koje opet sačinjavaju sami poslanici i delegati. To znači da trenutno ne postoji korektivni faktor ili institucionalni mehanizam izvan posmatranih parlamenata koji će uticati na konačnu odluku ili dati saglasnost na predloženu visinu primanja parlamentaraca”, objasnio je Martić.
Imajuci u vidu činjenicu da poslanici i delegati do sada nisu pokazali naročitu osjetljivost niti solidarnost kada je u pitanju nesrazmjer između njihovih primanja i prosječne plate ostalih gradjana u Centru GEA smatraju da je što prije potrebno primjeniti rješenja predložena u Izvjestaju kojima ce uskraćuje ekskluzivno pravo parlamentaraca da sami odlučuju o visini svojih primanja.
“Konačno, sve dok u modele utvrđivanja plata poslanika i delegata na svim nivoima zakonodavne vlasti ne budu principi usklađenosti, transparentnosti, adekvatnosti i nepristrasnosti, (predloženi u Izvještaju kroz konkretne zakonske i podzakonske odredbe) imaćemo situaciju da poslanici i delegati, bez obzira iz koje političke partije dolaze, veoma brzo zaboravljaju predizborna obećanja kada su u pitanju enormno visoka primanja parlamentaraca i oglušuju se na zahtjeve da se aktuelni modeli utvrđivanja plata revidiraju”, zaključio je Martić.
GEA preporučuje da se plate i naknade zastupnika i delegata zakonski regulišu te da se utvrdi visina njihovih zarada u iznosu ne većem od tri prosječne plate.
Treba ukinuti i surogat plate i naknade za rad u komisijama i odborima - navodi se u preporukama, čijom bi se primjenom ostvarile uštede od 2,5 miliona KM godišnje u Parlamentu BiH, 1,4 mil. u Parlamentu FBiH i 300.000 KM u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda RS-a.
I dok penzioneri imaju najniže penzije u regionu, a radnici prijetnjama štrajkom i protestima traže svoj teško zaražen novac, poslanici uživaju u svojim visokim primanjima, jer za njih je ovo zemlja blagostanja, dok je za običan puk ona zemlja gdje je moguće jedino golo preživljavanje.
(BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook