Ona je kažnjena jer je objavila dvije poverljive odluke suda iz procesa protiv Slobodana Miloševića.

Apelaciono vijeće odbacilo je u potpunosti žalbu Florence Hartmann na prvostepenu presudu, koju joj je Tribunal izrekao u septembru 2009.

Hartmannova će kaznu morati da plati u dvije rate – prvu do 18. avgusta i drugu do 19. septembra.

Ona je od 2000. do 2006. bila predstavnica za štampu tadašnje glavne tužiteljke Tribunala Karle Del Ponte.

U knjizi "Mir i kazna" i članku pod naslovom "Prikriveni ključni dokazi o genocidu", koji je objavio Bošnjački institut, Hartmannova je, poslije odlaska sa dužnosti, tvrdila da su sudsko i žalbeno vijeće Tribunala u postupku protiv Miloševića pogriješili kada su odobrili zahtjev vlasti SRJ da zapisnici Vrhovnog savjeta odbrane na suđenju Miloševiću imaju povjerljiv status radi zaštite nacionalnih interesa SRJ.

Zvanični Beograd je, po Florence Hartmann, kasnije to iskoristio da spriječi upotrebu zapisnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog genocida.

Hartmann je u knjizi - napominjući da su "povjerljive" - citirala dvije odluke kojim je apelaciono vijeće Tribunala odbilo da na zahtjev Tužilaštva skine oznaku povjerljivosti sa dijelova zapisnika VSO.

Ona je ocjenila da zahvaljujući tim odlukama žalbenog vijeća Tribunala "informacije o direktnoj umješanosti Srbije u rat u Bosni i genocid u Srebrenici ostaju nedostupne Međunarodnom sudu pravde i javnosti".

Međunarodni sud pravde je u presudi, izrečenoj u februaru 2006, SRJ proglasio odgovornom što nije sprečila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid.

Tribunal je Artmanovu za nepoštovanje suda optužio u avgustu 2007, suđenje je bilo u junu i julu 2009, a prvostepena presuda je izrečena u septembru te godine.


(Vesti, Blin/đk)