Za BiH je najvažnije da nema prijetnji i nametanja rješenja, dominacije jedne strane nad drugom ili trećom, jer takva rješenja nisu dobra. Sve strane mogu tražiti maksimalne stvari, ali suština kompromisa jeste da se odustane od maksimalnih zahtjeva.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko.

- Smatramo da ni OHR, ni visoki predstavnik, niti bilo koja članica PIC-a ne treba da se miješaju i neće se miješati u formiranje vlasti u BiH. Svako miješanje stvorilo bi neku drugu sliku i dovelo do dopunske krize. Stav Rusije je tu čvrst i vlast u BiH treba da bude formirana samo uz kompromis domaćih snaga - rekao je Bocan-Harčenko.

U kakvom tonu je proteklo prošlosedmično zasjedanje Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC)?

Tokom svakog zasjedanja PIC-a ima tačaka oko kojih se dosta stavova podudara, ali ima i tačaka gdje se nastavlja žestoka polemika, jer u PIC-u postoje različiti stavovi između Rusije i nekih drugih članica. Kada bismo napravili presjek taj odnos je pola-pola. Ovo zasjedanje, nažalost, nije riješilo osnovne protivrječnosti koje postoje u PIC-u. Kada je riječ o formiranju Savjeta ministara, ima dosta slaganja oko toga da međunarodna zajednica ne treba da se miješa u ovaj posao. Ta slaganja svako je iznosio iz svojih razloga. Svi smatraju da je to prioritetno pitanje za BiH i u PIC-u postoji razumijevanje da je to zadatak domaćih institucija i lidera. Mi smo odlučno protiv miješanja međunarodne zajednice i visokog predstavnika, jer je za formiranje Savjeta ministara neophodan kompromis. U svemu tome se mora poštovati dejtonski princip, ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna ustavna naroda.

Rusija je na sjednici PIC-a izdvojila mišljenje o zaključku Narodne skupštine RS u vezi sa referendumom?

Ni u kom smislu nismo podržali ovaj pasus koji se odnosi na zaključke Narodne skupštine RS. Nismo se slagali u vezi sa posmatranjem odluka Narodne skupštine, jer Rusija ne smatra da u tome ima kršenja Dejtona. Takav stav je Rusija iznijela i pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Smatramo da sve te probleme treba rješavati u konstruktivnom dijalogu, što će uroditi plodom i neće dovesti do nekih napetosti. Pitanja o pravosuđu u BiH neophodno je rješavati uz kompromis i sve to je pokrenula Narodna skupština RS. I mi smatramo da je objektivno i nepristrasno pravosuđe važno za život zemlje i tek je kompromis zatvorio cijelu ovu priču u vezi sa referendumom. Jasno je kao dan da je kompromis koji je inicirala RS u vezi sa strukturalnim dijalogom važan i da su ti razgovori počeli. Smatram da PIC treba da gleda unaprijed, a ne unazad, i sve ono što se odnosi na zaključke PIC-a u vezi sa Narodnom skupštinom nema veze sa realnošću ni kompromisom i takvi zaključci nisu korisni. Takođe, ne stoje ni rečenice PIC-a koje se odnose na retoriku. Naravno, i mi smo protiv neprimjerene retorike, ali zaista nema smisla da se uvijek, neobjektivno, zbog te retorike izdvaja samo jedna strana.

Jedan od zaključaka PIC-a je i da se OHR neće miješati u formiranje vlasti na nivou BiH. Smatrate li da za tako nešto ne bi trebalo da postoji zaključak i da bi to samo po sebi trebalo da se podrazumijeva?

Mi smatramo da ni OHR, ni visoki predstavnik niti bilo koja članica PIC-a ne treba da se miješaju i neće se miješati u formiranje vlasti u BiH. Svako miješanje stvorilo bi neku drugu sliku u BiH i dovelo do dopunske krize. Stav Rusije je tu čvrst i vlast u BiH treba da bude formirana samo uz kompromis domaćih snaga.

Koliko su, prema Vašem mišljenju, političari spremni na dogovor u vezi sa tim?

Ni u kom slučaju ne mogu reći da u BiH politički lideri ne mogu da se dogovaraju. Primjera ima dosta, a jedan od njih je reforma vojske, pa sve do ovog strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa. Najvažnije je za BiH da nema nekih prijetnji i nametanja rješenja, dominacije jedne strane nad drugom ili trećom, jer takva rješenja nisu dobra. Sve strane mogu tražiti maksimalne stvari, ali suština kompromisa jeste da se odustane od maksimalnih zahtjeva.

Rusija se odavno zalaže za zatvaranje OHR-a. Koliko je to izvjesno u skorije vrijeme?

BOCAN-HARČENKO: Proces formiranja vlasti je blokiran i nadam se da će se to otkočiti. No najbitnije je da nema potkopavanja mira i stabilnosti. U PIC-u još ne postoji saglasnost i ključnih razgovora u vezi sa zatvaranjem OHR-a još nema. Postoje suštinski razgovori o zatvaranju supervizije za Brčko distrikt, što je važno kao jedan dio plana "pet plus dva". Smatramo da su svi uslovi za to ispunjeni i nismo jedini. RS je uoči sjednice PIC-a potvrdila u najboljem stilu dobre namjere i poštovanje Dejtona i arbitražnih rješenja i svih odluka koje se odnose na Brčko. Ispunjeno je i više od uslova za prestanak arbitraže i to nekoliko puta više. Nadam se da će se priča oko Brčkog brzo zatvoriti, što će biti od izuzetnog značaja i važan korak na putu ka zatvaranju OHR-a.

Koliko će biti važno ojačano prisustvo EU i dolazak Petera Sorensena na mjesto šefa delegacije EU?

I PIC je usvojio odluke i zaključke o snažnijem prisustvu EU u BiH, koje može da bude efikasnije za zemlju i strukturalni dijalog je potvrda toga. Mi smo odlučno protiv da dođe do miješanja i preklapanja nadležnosti EU i visokog predstavnika i da se ne zna ko se čim bavi. Što se tiče visokog predstavnika, on treba da se bavi Dejtonskim sporazumom i dejtonskim mandatom. Jasno je rečeno da se bonska ovlašćenja mogu koristiti samo u slučaju kršenja dejtonskih principa, dok su pitanja evropskih integracija pitanja EU, koja se rješavaju kako EU smatra da je najbolje. Bonska ovlašćenja se ni u kom slučaju ne smiju koristiti u svrhu evropskih integracija. Podjela mandata EU i visokog predstavnika treba da postane apsolutno jasna i da se zna šta je čije. Mandat visokog predstavnika biće znatno manji samom činjenicom što neće imati kapu specijalnog predstavnika EU.

Kako komentarišete da je RS odgovorila na pitanja iz upitnika komesara za proširenje EU Štefana Filea u vezi sa pravosuđem u BiH, dok FBiH ne planira to da učini i kako vidite nastavak dijaloga o reformi pravosuđa?

Naravno, to su više pitanja za neku zemlju ili delegaciju EU, jer oni mogu dati podrobnije ocjene o tome. Ne bih želio da se miješam u takve stvari, ali smatram da odgovor na vrijeme i davanje odgovora je jasan znak kompromisa i želje za kompromisom. To bi svakako trebalo da bude u interesu svih.

Koliko je bitno da se pitanje ratnih zločina rješava na ravnomjeran i jednak način i da budu kažnjeni svi počinioci ratnih zločina u BiH?

To je jedno od pitanja na koje bi trebalo da da odgovor ovaj strukturalni dijalog. To je neophodno i za mir i stabilnost. Pitanje ratnih zločina treba rješavati na ravnomjeran i ravnopravan način.

Glas Srpske/DEPO PORTAL/a.k.