Piše: Aida Đugum (RSE)

Teroristički napadi u svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini, bili su povod da Islamska zajednica jasno zauzme stav o alternativnim islamskim učenjima, koji su od rata naovamo prisutni u BiH, rečeno je tokom dvodnevnog kolokvija “Islamska scena u BiH”, održanog u Sarajevu.

Neosporna je činjenica da u Bosni i Hercegovini postoje grupe koje imaju drugačiji pristup tumačenju islama i drugačiju islamsku praksu, što prema mišljenju islamskih učenjaka, nisu nužno negativne interpretacije.

Ali, nekoliko godina unazad, teroristički napadi u svijetu, pa i u BiH, čiji se počinioci pozivaju na islam, otvorili su brojna pitanja, prije svega za Islamsku zajednicu, pa i za državne sigurnosne organe.

Bosanski muslimani su dugo vremena bili pod jednom vrstom kristalnog zvona za vrijeme komunističkog režima, tako da se nisu susretali s takvim učenjima, ili ne bar u nekoj većoj mjeri. Padom komunističkog režima bosanski muslimani su se počeli susretati s onim interpretacijama islama koje su bile, najblaže rečeno, strane ili nepoznate tradicionalnom učenju islama na ovim prostorima. To ni na kakav način ne znači da se radi o isključivo negativnim pojavama, ali neki nedavni događaji su nam pokazali da također tu ima stvari na koje se treba obratiti pažnja, naročito na one interpretacije religije koje naginju jednoj vrsti ideologije“, ocjenjuje Muhamed Jusić iz Islamske zajednice BiH.

Grupe koje djeluju izvan institucija Islamske zajednice, a oslanjaju se na određena  islamska učenja, najčešće se okupljaju na internetskim forumima.

Potreban unutrašnji dijalog

Prema mišljenju profesora sarajevskog Fakulteta islamskih nauka Fikreta Karčića ove grupe imaju veliki uticaj na društvene tokove u BiH, te na opšte razumijevanje islama.

„Po mom mišljenju, Islamska zajednica treba da vodi nešto što se naziva unutrašnji dijalog – to znači dijalog sa svim onima koji se pozivaju na islam i koji izlaze na javnu scenu sa određenim tumačenjem islama“, ocjenjuje Karčić.

Prošlogodišnji slučaj terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu uznemirio je građane Bosne i Hercegovine.

Zbog konotacije u vezi sa islamom  koju je imao taj čin, reisu-l-ulema Mustafa Cerić ogradio se od tog događaja činjenicom da su počinici djela obični kriminalci i nemaju veze sa vjerom.

„Ja mislim da oni čine štetu Islamskoj zajednici i islamu, jer to nema veze sa islamom. To su ljudi, kao u svakom drugom  društvu, skloni kriminalu, teroru, skloni da krše prava, skloni da ne poštuju pravila društva u kome se živi. O tim ljudima treba da vode brigu oni koji su zaduženi za našu sigurnost, mir, i oni treba prate te ljude, a ne Islamska zajednica. Dakle, ja se ne osjećam pozvanim da to komentiram, ni pozitivno, ni negativno. To je stvar države“, rekao je reis.

Stav Islamske zajednice

„IZ u BiH ima moralnu obavezu da sačuva tradicionalno učenje, te da
zbog trenda u svijetu ne dopusti da čitav proces ne skrene u pravcu radikalizma, ekstremizma, nečega što bi bilo kontraproduktivno ili suprotno temeljnim učenjima islama", objasnio je Muhamed Jusić iz Islamske zajednice BiH.

Prethodnih godina, barem u javnosti, dominiralo je mišljenje da  Islamska zajednica BiH ne želi pokazati stav o položaju i statusu radikalnih islamskih pokreta u BiH.  Jusić o tome kaže: 

„Islamska zajednica ne može biti inkvizitor – u smislu da progoni, da ispituje ko je ispravno, ko neispravno vjeran, ali IZ, s obzirom na svoju ustavnu i moralnu obavezu ima i obavezu i potrebu, a i društvo to traži, da reaguje kada primijeti da su neka učenja koja se pozivaju na islam suprotna onome kako se tradicionalno vjeruje da su istinske islamske vrijednosti.  Definitivno ne treba biti predrasuda o tome da Islamska zajednica ne želi da se uhvati u koštac, samo je pitanje kako to uraditi, a u isto vrijeme sačuvati svoj realizam, sačuvati principe slobode izražavanja, ne upasti u zasjedu lova na vještice, kako ne nametati jedno jedino ispravno tumačenje vjere i učenja.“

Nepotpune informacije o alternativnim islamskim pokretima često dovode do njihovog precjenjivanja ili potcjenjivanja.  Zbog neznanja stvaraju se špekulacije zbog kojih se građani osjećaju nesigurno.

Problem komunikacije

Nerazumijevanje je vidljivo i u terminološkom smislu, kaže magistar Ahmet Alibašić, jer se pojmovi poput vehabija odnosno selefija koriste za muslimane koji nasilje pravdaju vjerskim učenjem. Prikladan termin bio bi haridžije, kaže Alibašić.

„Ono što je problem, posebno sa sigurnosnog aspekta, jeste prisustvo jedne male skupine militanata koji nasilje pravdaju ili pokušavaju pravdati islamskim rječnikom. Vrlo je važno da precizno odredimo problem,  da kažemo da je to nasilje, pozivanje na nasilje, pravdanje nasilja,  dakle, sve što je vezano sa nasiljem, da tako tu pojavu zovemo,l da je zovemo militantni ekstremizam, nasilni islamizam, šta god, samo da je jasno u čemu je problem. Smatram da je pogrešno koristiti neke pojmove poput vehabizma, selefizma ili islamizma, sami za sebe, zato što nam ne pomažu da se sporazumimo. Uopće sami ti pojmovi nisu sami za sebe jasni, a u mjeri u kojoj su naučno već određeni, oni obuhvataju velike segmente muslimanske zajednice, koja ne može biti problematična“, pojašnjava Ahmet Alibašić.

Tokom kolokvija ”Islamska scena u BiH”, Anes Čengić, načelnik Odjeljenja za borbu protiv terorizma iz Federalnog MUP-a, rekao je da postoji problem komunikacije između državnih sigurnosnih organa i Islamske zajednice.

Zbog nerazumijevanja se ranije procjenjivalo da u BiH ima tri hiljade potencijalnih terorista, a taj broj danas je, kaže Čengić, znatno manji.

Kako bi se  izbjegle špekulacije i kako ne bi došlo do kršenja ljudskih prava, Islamska zajednica je prvi put otvorila vrata državnim organima i ponudila saradnju, kaže generalni sekretar Udruženja ilmije u BiH Rifat Fetić.

„Ideja je da napravimo jedan ovakav naučni skup gdje ćemo da se otvorimo prema, prije svega, ovim državnim službama i agencijama, kako bi njima pomogli da se izbjegne nepoznavanje i nerazumijevanje ovog fenomena od njihove strane, kako bi onda bolje išli prema javnosti, da dobijemo i njihovu podršku da se ove grupe što je moguće više izoliraju i svedu na minimum“, zaključuje Fetić.

(Blin/đk)