"Nisam ništa najavljivao niti sam ikoga ovlastio da u moje ime govori o bilo kakvoj tužbi, jer sam uvijek sve poslove radio postepeno, jedan po jedan", rekao je Vučurević.

Komentarišući današnju izjavu jednog od njegovih advokata Vladimira Božovića da bi Vučurević mogao da tuži Srbiju zbog nezakonitog pritvora u kome je proveo dva i po mjeseca, ratni načelnik opštine Trebinje je istakao da niko u njegovo ime ne može da tuži Srbiju, jer se za to on pita.

Istakavši da je istina da je na neustavan i nezakonit način uhapšen i da je nezakonito bio zatvoren 44 dana u zatvoru u Šapcu, Vučurević je rekao da će postupiti kako misli da je najpametnije, kada se sve završi i kada vidi da li će hrvatska osnažiti optužnicu.

On je tužnim ocijenio što je Hrvatska podnijela tužbu protiv njega i raspisala potjernicu bez ikakvih dokaza, koju sud ne može da prihavti pa sada, kako je naveo, traže da se konkretizuje.

Na pitanje da li je zadovoljan zastupanjem svojih advokata, Vučurević je naglasio da ih ima više i da djeluju kao "raštimovan orkestar".

"Oni se međusobno prepucavaju, tako da mislim da sam sebe najbolje branim", istakao je Vučurević, izrazivši posebnu zahvalnost ambasadoru BiH u Srbiji Borišu Arnautu koji mu, kako kaže, puno pomaže i redovno ga posjećuje.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je sredinom maja odluke Višeg suda u Šapcu od 21. aprila o izručenju i produženju pritvora ratnom načelniku Trebinja, jer smatra da nije bio stvarno nadležan za odlučivanje, te naložio da o molbama Hrvatske i BiH za izručenje odluči Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kao isključivo nadležan sud.

Poslije te odluke, Vučurević je iz pritvora u Šapcu prebačen u Okružni zatvor u Beogradu, iz koga je pušten pušten u petak, 17. juna. Sud još nije odlučio o molbama za njegovo izručenje Hrvatskoj i BiH, jer je istražni sudija 26. maja zatražio neophodnu dokumentaciju od ovih zemalja, ali do danas dokumentacija nije dostavljena.

Sudija je ovim zemljama ostavio rok od 30 dana za dostavljanje tražene dokumentacije od dana prijema molbe. Poslije odluke beogradskog suda o molbama za izručenje, koje treba da postanu pravosnažne, konačnu odluku će donijeti ministar pravde Srbije Snežana Malović.

Vučerević je uhapšen 4. aprila na graničnom prelazu Karakaj u Malom Zvorniku, na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tokom artiljerijskog gađanja Dubrovnika, a nedjelju dana kasnije je podnijela zahtjev za njegovo izručenje. I Ministarstvo pravde BiH je zatražilo izručenje Vučurevića, jer da se protiv njega vodi istraga zbog navodnih ratnih zločina u Trebinju.

Vučurević ima državljanstvo BiH, a 2008. godine podnio je Konzulatu Srbije u BiH zahtjev za dobijanje srpskog državljanstva, koje nije dobio. Hrvatskoj, odnosno BiH, mogao bi da bude izručen u skladu sa odredbama Evropske konvencije o ekstradiciji.

Hrvatsko tužilaštvo podiglo je 2008. godine optužnicu protiv Vučurevića zbog navodnog ratnog zločina protiv civila na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika između 1991. i 1995. godine.

ADVOKAT UVJEREN DA ĆE VUČUREVIĆ 26. JUNA BITI U TREBINJU

Advokat Svetozar Vujačić izrazio je uvjerenje da Hrvatska neće dostaviti Srbiji relevantne dokaze protiv ratnog načelnika opštine Trebinje Božidara Vučurevića do 26. juna, kada ističe rok koji su dale srpske vlasti, te da će poslije toga on moći da se vrati u svoj grad.

Vujačić je objasnio da BiH, za razliku od Hrvatske, nije raspisala potjernicu i odredila pritvor Vučureviću, pa bi poslije odbacivanja hrvatskog zahtjeva, nekadašnjem načelniku Trebinja bila vraćena dokumenta, nakon čega on neće imati ograničenja da ide kuda želi.

"Ne očekujem da će Hrvatska dostaviti Srbiji relevantan dokaz, jer ga nema i ako do 26. juna to ne učini, njen zahtev za izručenje biće odbačen, a postupak ekstradicije toj zemlji obustavljen", rekao je Vujačić Srni.

On je istakao da Hrvatska ne može da dokaže ili prikaže kao osnovano da je Vučurević komandovao granatiranjem Dubrovnika 1991. godine kada on, kao predsjednik opštine "nije imao komandu ni nad desetarom".
       
Vujačić je naveo da je istražni sudija Odjeljenja za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Milan Dilparić zatražio od Županijskog suda u Dubrovniku da, osim optužnice i zahtjeva za ekstradiciju koju su hrvatske vlasti već poslale, dostavi i dokaze koji bi upućivali da je Vučurević zaista počinio ratne zločine.

"To posebno naglašavam imajući u vidu da je 1991. godine armijom komandovalo neko vojno lice. Ispostavilo se u Haškom tribunalu da su to bili Jokić i Strugar, koji su i osuđeni. On je bio predsednik opštine, a optužen je da je granatirao Dubrovnik", rekao je Vujačić.

Vujačić je podsjetio da je BiH zatražila ekstradiciju Vučurevića da bi nastavila istražni postupak protiv njega, ali za razliku od Hrvatske koja je raspisala potjernicu i odredila pritvor, BiH to nije učinila. "Gospodin Vučurević jedva čeka da se to reši, te da se protiv njega obustavi istraga ili da se zakaže suđenje u BiH, da jednom za svagda spere ljagu sa svog imena", rekao je Vujačić.

Advokat je izrazio uvjerenje da protiv Vučurevića neće biti podignuta optužnica u BiH zato što su njega 2003. godine u dva navrata po pet sati saslušali istražioci Haškog tribunala u Beogradu na okolnosti granatiranja Dubrovnika i, poslije dokaza koji su tom prilikom predočeni, protiv njega nije podignuta optužnica.

Kada je riječ o zahtjevu Hrvatske, Vujačić je istakao da Srbija ne bi smjela Vučurevića da isporuči Hrvatskoj i zbog toga što sa može pretpostaviti da tamo ne bi imao pravično suđenje, imajući u vidu da ga je prijeki sud u Dubrovniku 90-tih godina osudio na smrt.

Vujačić je u kontekstu pravičnog suđenja kao argumenta za neizručivanje Hrvatskoj, uporedio slučaj svog branjenika sa slučajem Ejupa Ganića i odbijanjem suda u Londonu da ga izruči Srbiji.

"Uzmite slučaj Ganića i taj Zapad - London, jer mi smo Balkanci zaostali, mi ne znamo ništa, ali oni znaju. Londonski sud Ganića nije isporučio Srbiji sa obrazloženjem da ne bi imao fer i korektno suđenje u Srbiji. Ako to prihvatimo kao tačno, kakvo bi onda suđenje imao Vučurević u Dubrovniku gde je osuđen na smrtnu kaznu? Samo bi je potvrdili", istakao je Vujačić.

On je rekao da će Vučurević biti dostupan organima BiH svakog trenutka kada ode u Trebinje, a to će se, kako kaže, desiti čim mu istražni sudija bude dozvolio, a dozvoliće mu 26. juna, kada bude odbio zahtjev Hrvatske za izručenjem.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je sredinom maja odluke Višeg suda u Šapcu od 21. aprila o izručenju i produženju pritvora ratnom načelniku Trebinja, jer smatra da nije bio stvarno nadležan za odlučivanje, te naložio da o molbama Hrvatske i BiH za izručenje odluči Odjeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, kao isključivo nadležan sud.

Poslije te odluke, Vučurević je iz pritvora u Šapcu prebačen u Okružni zatvor u Beogradu, iz koga je pušten u petak, 17. juna. Sud još nije odlučio o zahtjevima za njegovo izručenje Hrvatskoj i BiH, jer je istražni sudija 26. maja zatražio neophodnu dokumentaciju od ovih zemalja, ali do danas dokumentacija nije dostavljena.

Sudija je ovim zemljama ostavio rok od 30 dana za dostavljanje tražene dokumentacije od dana prijema molbe. Poslije odluke beogradskog suda o zahtjevima za izručenje, koji treba da postanu pravosnažni, konačnu odluku će donijeti ministar pravde Srbije Snežana Malović.

Vučerević je uhapšen 4. aprila na graničnom prelazu Karakaj u Malom Zvorniku, na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog navodnih ratnih zločina počinjenih tokom artiljerijskog gađanja Dubrovnika, a nedjelju dana kasnije je podnijela zahtjev za njegovo izručenje. I Ministarstvo pravde BiH je zatražilo izručenje Vučurevića, jer da se protiv njega vodi istraga zbog navodnih ratnih zločina u Trebinju.

Ratni načelnik Trebinja ima državljanstvo BiH, a 2008. godine podnio je Konzulatu Srbije u BiH zahtjev za dobijanje srpskog državljanstva, koje nije dobio. Hrvatskoj, odnosno BiH, mogao bi da bude izručen u skladu sa odredbama Evropske konvencije o ekstradiciji.

Hrvatsko tužilaštvo podiglo je 2008. godine optužnicu protiv Vučurevića zbog navodnog ratnog zločina protiv civila na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i istorijskih spomenika između 1991. i 1995. godine.

(Srna, BLIN, sv)