Prema izvještaju kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv droge i kriminala (UNODC), čak 11,7 odsto žena redovno učestvuje u korupciji, dok je broj muškaraca koji koriste podmićivanje kao sredstvo za postizanje cilja tek neznatno veći (13,3 odsto).

Pokazalo se da su oni koji su jednom dali mito skloni da to učine ponovo - u prosjeku pet puta godišnje, bez obzira na to kom polu pripadaju. U Albaniji žene čak češće koriste potplaćivanje nego muškarci.

Na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija) korupcija je najrasprostranjenija u zdravstvenom sektoru. Čak 57 odsto anketiranih koji su davali mito u poslednjih 12 meseci priznalo je da je novac završio u džepovima ljekara, dok je 33 odsto njih navelo da su potplatili medicinske sestre, koje zauzimaju treće mesto na listi najčešće potplaćivanih profesija.

Žene najčešće potplaćuju ljekare, a muškarci policajce, koji se nalaze na drugom mjestu među profesijama koje primaju mito (35 odsto).

Osim što podmićuju pripadnike različitih profesija, muškarci i žene koriste i različita sredstva. Dok pripadnici muškog pola uglavnom posežu za novcem, žene poklanjaju hranu i piće.
 
Međutim, jedno im je zajedničko: i jedni i drugi nerado posežu za tim sredstvom, ali toj praksi pribjegavaju zato što misle da moraju, pokazuje istraživanje. Ovu činjenicu potvrđuje i niska stopa prijavljenih slučajeva. Samo 1,5 odsto davalaca mita bili bi spremni da prijave slučaj policiji ili sudskim organima jer mnogi vjeruju da time ionako ništa ne bi postigli (30 odsto) ili da je potplaćivanje naprosto nešto što se podrazumijeva (22 odsto). Od ukupnog broja prijavljenih slučajeva, samo četvrtina se okonča sudskim procesom.

Prosječna visina mita je 257 evra, a novac se pretežno daje u gotovini (dvije trećine slučajeva).

Prema UNODC, spremnost stanovništva na podmićivanje ukazuje na velike nedostatke u javnom sektoru. Protivmjera bi bilo skraćivanje rokova za obavljanje administrativnih poslova ili bolje organizovano liječenje. Više od četvrtine ljudi koji su se poslužili ovim sredstvom tvrde da su to učinili da bi izdejstvovali bolje liječenje, dok 18 odsto njih davanje mita vide kao izraz zahvalnosti - pa samim tim i kao nešto pozitivno.

Vladama zemalja koje žele da ispune uslove za ulazak u EU Enriko Bizonjo iz Kancelarije UN za suzbijanje kriminala preporučuje osnivanje službi kojima bi građani mogli da prijave slučajeve korupcije. U više od trećine slučajeva činovnici sami traže novac. Kada bi takve službe postojale, ljudi bi možda nastavili da daju mito, ali bi to barem prijavili, što, kako naglašava Bizonjo, “sada nije slučaj”.

(Blic, BLIN, sv)