Nije to bio nikakav politički gaf britanskog ministra vanjskih poslova Williama Haguea, kada je usred susreta s državnom tajnicom Hillary Clinton, u Londonu, upravo dok je predsjednik Barack Obama počinjao svoju šestodnevnu evropsku turneju – prozvao indirektno Dodika.

Jer, Dodik se još nije smirio. Niti se njegove riječi mogu uzeti zdravo za gotovo. Uostalom, nakon što mu je na noge došla šefica evropske diplomatije Catherine Ashton, on je osokoljen, jer sada zna da neće biti sankcija. No, redajući sva goruća pitanja od Bliskog istoka do Afganistana, uz tu, aktuelnu zbirku, trenutno – globalno najopasnijih problema, Hague je stavio i BiH.

Dodik na "vrhu igre"

Tako je pokazao, da bez obzira na umirujuće tonove iz Bruxellesa i Washingtona – priča oko referenduma nije gotova, i da se od nje ne može lako pobjeći; ili se diplomatska oštrina ipak omakla Hagueu, u trenutku dok u Bruxellesu i Washingtonu - ipak, pristaju samo na odlaganje Dodikovog referenduma na neko vrijeme, jer izgleda nisu bili spremni za sankcije koje su najavljivali na sav glas?!

U svakom slučaju, moglo bi se pokazati i da su tvrdnje Ashtonove, da je Dodik već pristao na poništenje referenduma, samo forma daljnjeg pritiska na predsjednika manjeg bh. entiteta vrlo riskantna politička igra, u kojoj pozitivno ramišljanje, na kraju može donijeti sasvim negativan rezultat. Jer, Milorad Dodik, mogao bi, (kao što je već i najavio) potegnuti za referendumom - čim mu to sredstvo pritiska zatreba.

On je u ovom trenutku na "vrhu igre" (on the top of the game), a u Washingtonu i Bruxellesu, za razliku od Sarajeva - dobro znaju šta to znači.

Odmah poništiti odluku o referendumu

“Prijedlog referenduma, koji došao iz Narodne skupštine entiteta RS-a su sasvim realna prijetnja vladavini zakona, Daytonskom sporazumu, i evropskoj budućnosti Bosne. I, (zato – op.a.) nema alternative brzom i potpunom ukinuću referenduma”, rekao je Hejg u Londonu, stojeći pored i dalje u riječima vrlo odmjerene Hilari Klinton, kad je referendum u RS-u u pitanju.

Šef britanske diplomatije, na samom startu američke predsjedničke turneje po Evropi, upozorio je da strategija vještačkog ponavljanja mantre, da je Dodik već odustao od referenduma – neproduktivna; a upravo tako, od 13 maja, nakon sureta sa Dodikom u Banja Luci, tvrdi Ketrin Ešton. U isto vrijeme, Hilari Klinton o tome nastavlja, uglavnom da šuti – iako Dodik, za sad samo obećava, svjestan da se sve manje pominju "restriktivne mjere" protiv njega.

Nema ih i zbog toga što u zapadnim centrima moći razumiju da Dodik drži ključeve za sastav državne vlasti u BiH, čak mnogo više nego drugi nominalni pobjednik u BiH - Zlatko Lagumdžija.

Zašto je ušutio State Department

Doista, od susreta sa Ashtonovom u State Departmentu (18 maja), iz okruženja državne tajnice Clinton malo je javno izrečenih stavova o referendumu; bar ne tako jasnih poput ovog Heaguevog u Londonu.

No, gotovo je neizbježno da će referendum doći na dnevni red čak i predsjednika Obame, kada se u subotu u Varšavi bude na mini samitu posvećenu jugoistoku Evrope – bude sastao sa nekim liderima iz tog regiona. Iako se još ne zna hoće li Obama porazgovarati odvojeno sa nekim od balkanskih lidera, (osim što hrvatski mediji špekuliraju da će se Obama sresti sa Ivom Josipovićem), nije isključeno da i Obama konačno progovori o aktualnoj situaciji u BiH.

Amerikanci i Englezi se vraćaju

Iako će Libija i upoće Bliski istok dominirati na političkom jelovniku tokom ove Obamine posjete Evropi, Hejgova upozorenja oko BiH, upućuju i na tu “balkansku agendu”, koja bi se, prema predvidjanjima analitičara - trebala dotaknuti prije Varšave.

Odgovarajući na novinarsko pitanje u Londonu, Hague je priznao, kako ono što je “1990-tih  ostvareno kao (mirovni – op.a.) dogovor (u BiH - op.a.) – moglo prokliziti nazad, jer mi imamo uznemirujuće signale, da u Bosni stvari klize unazad”. Hejg je potom najavio da će Velika Britanija i SAD, “sljedećih sedmica i mjeseci povećati svoju pažnju ovom regionu”.

Sa svoje strane Clintonova je – tek nakon vrlo jasnog Haguevog stava, najavila kako SAD neće sjediti skrštenih ruku u BiH.

“Ne želimo ignorirati bilo kakve signale koji bi vodili prema podjeli (BiH – op.a.) i potencijalnom konfliktu, pa čemo zato ostati veoma fokusirani”, rekla je američka državna tajnica.

Da nije vulkanskog pepela

Tokom narednih dana Obama će u Evropi ponajviše razgovarati o Bliskom istoku. Ali, bit će riječi i o Iranu, Afganistanu, te situaciji u Pakistanu, uključujuči, kako to navode američki mediji i sigurnosna pitanja u južnoj Aziji. O tome će biti riječi na sastanku Grupe G-8 (najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta) u Francuskoj.

Bit će riječi i o ekonomiji, uz pitanja o “slobodi i demokraciji”, te globalnom “miru i sigurnosti”. Uoči dolaska u Irsku, američki mediji opisali su Obamin evropski put kao nimalo lagan posao. On će biti obremenjen ne baš suviše efikasnom akcijom NATO-a u Libiji, te mogućim kritikama na račun Amerikanaca zbog njihovog “prebrzog povlačenja iz igre”. No, zbog vulkanskog pepela sa Islanda, svi bi se mogli vratiti kući nešto lošijeg raspoloženja. A političari su ionako skloni da se posipaju pepelom po glavi.

(Dnevni avaz/DEPO/em)