Raspudić u intervjuu Srni ističe da 'velike zasluge' za to pripadaju i lideru SDP-a Zlatku Lagumdžiji, i ocjenjuje da je Republika Srpska trenutno u najboljoj političkoj poziciji od svog nastanka.

Prema njegovom mišljenju, činjenica da je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednosti Catherine Ashton dolazila u Banjaluku, te da je Savjet bezbjednosti UN raspravljao o predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku, bez obzira koliko sadržaj tih događaja bio "pozitivan" ili "negativan", formalno je pojačala politički subjektivitet i potvrdila Republiku Srpsku kao faktor nezavisan od centralne vlasti BiH.

Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Raspudić je rekao da, u situaciji u kojoj su im brutalno negirana politička prava, odnosno kada im je kao konstitutivnom narodu onemogućeno da sami odrede ko će ih predstavljati u tijelima vlasti, pri čemu su najgrublje prekršeni i Ustav i zakoni BiH, pa i osnove matematike i zdravog razuma "na slavnom primjeru trećine od 17", Hrvatima ostaju tri pravca djelovanja.

"Prvi je otpor nelegalnoj i nelegitimnoj federalnoj vlasti i nelegitimnom 'hrvatskom' članu Predsjedništva BiH u preostalim institucijama sistema, poput državnog nivoa vlasti, te županijske i opštinske, tamo gdje ih još mogu izabrati", objašnjava Raspudić.

Drugi pravac je pojačano lobiranje kod međunarodnih faktora i ukazivanje na činjenicu da je podrška ovakvoj Lagumdžijinoj politici u koliziji sa proklamovanim načelima međunarodne zajednice u pogledu BiH.

Treći pravac, smatra Raspudić, jeste građanska neposlušnost prema nelegalnoj i nelegitimnoj vlasti.

Raspudić ocjenjuje da visoki predstavnik Valentin Inzko "ima podršku nižeg nivoa američke administracije koja se bavi ovim pitanjem, a čiji su glavni akteri na odlasku, dok je evropska politka očito drugačija, a o Rusiji da i ne govorimo".

"Smatram da je nakon svega Inzko politički mrtav. Umjesto da BiH približi većem nivou funkcionalnosti i održivosti - on je jedan od najvećih krivaca za činjenicu da je BiH potonula u najveću krizu od završetka rata", upozorava Raspudić.

On je prozvao međunarodnu zajednicu i Inzka da su direktno pomogli uspostavljanje nezakonite vlasti u Federaciji BiH "famoznom matematičkom formulom kako je 1/3 od 17 jednako 5", te da se to sada provodi i u  kantonima.

Raspudić je napomenuo da su Hrvati, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, imali određene mehanizme institucionalne zaštite, koji su kasnije nametnutim odlukama ukinuti, od Berijevih amandmana nadalje.

"Pet je mogućih scenarija u bližoj budućnosti - nastavljanje ovakvog mrcvarenja, povratak ukinutih mehanizama institucionalne zaštite, raspad BiH, potpuno političko neutralizovanje Hrvata u BiH i, na kraju - stvaranje hrvatske republike u BiH", zaključio je profesor Nino Raspudić.

Pojašnjavajući svoju izjavu da - ako BiH snagom svog unutrašnjeg dijaloga ne može da postoji, onda i ne treba da postoji - Raspudić u intervjuu Srni je zaključio:

"Smatram da bi svaki razuman čovjek na svijetu potpisao tezu da država koja dugoročno ne može osigurati konsenzus većine svojih činilaca i/ili građana za vlastiti opstanak - nema nikakvog opravdanja za svoje postojanje, bilo da je riječ o Hrvatskoj, Srbiji, SAD, Filipinima, Danskoj ili BiH, ma šta neki međunarodni birokrata mislio o tome".

(SRNA/em)