Naime, novi rezultati objavljeni u časopisu Astrophysical Journal Letters otkrivaju da planet Gliese 581 d, za koji je već ranije utvrđeno da se nalazi u tzv. zlatnoj zoni u kojoj nije ni previše vruće ni previše hladno za postojanje vode u tekućem stanju, također ima i atmosferu koja bi mogla održavati potrebnu temperaturu za razvoj života.

U istom planetarnomu sistemu crvenog patuljka astronomi su otkrili još jedan mogući kandidat za evoluciju – Gliese 581 g koji je bio udarna vijest znanstvenih rubrika 2010. Međutim, njegovo postojanje kasnije je dovedeno u pitanje.

Egzistencija Gliese 581 d, koji je otkriven zajedno s Gliese 581 c 2007, manje je upitna. Znanstvenici su kasnije utvrdili da su temperature na Glieseu 581 c više od 1.000 stepeni Celzija.

Gliese 581 d, čija je masa pet puta veća od Zemljine, a promjer dva puta, u početku se smatrao prehladnim za postojanje tekuće vode. Međutim, francuski su istraživači nedavno napravili računarske simulacije njegove atmosfere koje pokazuju da najvjerojatnije sadrži dovoljne količine koncentracije ugljičnog dioksida za stvaranje efekta staklenika. Sukladno tome, njihov je model otkrio da bi na planetu moglo biti tekuće vode, oblaka i kiša.

Stručnjaci ipak smatraju da su njegova previše gusta atmosfera i slabunjavo crveno svjetlo matične zvijezde nepogodni za život ljudi.

Robin Wordsworth, član istraživačkog tima na Institutu Pierre Simon Laplace u Parizu, kaže da su ovi rezultati još jedna potvrda postojanja raznovrsnosti planeta i okoliša kakvu vidimo u našem solarnom sustavu.

'Otkriće je važno jer su modelari klime prvi put dokazali bi planet mogao biti nastanjiv, a promatrači se slažu da on postoji', rekao je Wordsworth.

'Sistem Gliese osobito je uzbudljiv jer se, relativno govoreći, nalazi vrlo blizu Zemlje. Stoga će buduće generacije teleskopima moći izravno tražiti život na Glieseu 581 d.'

Planeti u orbiti crvenog patuljka Gliese 581 pronađeni su kombiniranim 11-godišnjim istraživanjem pomoću spektrometra HIRES na promatračnici Keck na Havajima i instrumenta HARPS u Evropskoj južnoj promatračnici (ESO) u Čileu. Oba uređaja otkrivaju teturanje zvijezda pod utjecajem gravitacije njihovih planeta.

Kada je projekt HIRES započeo prije 25 godina, instrumenti su mogli otkriti samo vrele divove veličine Jupitera koji na malim putanjama svojom gravitacijom izazivaju snažne promjene u brzini kretanja matičnih zvijezda. No tehnologija je otad znatno napredovala.

(Tportal.hr/md)