Udruženje Eko akcija iz Sarajeva organizirat će sutra javni skup o problemima zagađenog zraka u naseljenim mjestima širom Bosne i Hercegovine - javnu debatu i promociju publikacije „Kako su radili sve da ne urade ništa“.
Kako navode, prisustvo zimskog smoga u našim gradovima je uvijek povod za te razgovore, nažalost.
- No ovom prilikom se okupljamo da bismo predstavili naš kratki analitički pregled javnih politika i mjera koje su provođene tokom prethodnih desetak godina, koliko kao udruženje intenzivno pratimo ovu oblast. Namjera je dati medijima i stanovništvu uvid u razmjere problema i moguće puteve izlaska iz pozicije u koju nas je doveo dugogodišnji privid rada na rješavanju problema - stoji u saopćenju.
Zagađeni zrak je najveći ubica ljudi u BiH, tvrde iz Eko akcije. Prema procjenama međunarodnih organizacija od bolesti koje izaziva zagađeni zrak godišnje umire između 3.300 i 5.500 ljudi. Skoro svaku šestu smrt u BiH izaziva zagađeni zrak.
Panelisti na sutrašnjem događaju će su: Prof. dr Vesna Pašić - Hercegovac, Edina Dogdibegović (Za čist zrak, Kakanj), Enis Krečinić (Federalni hidrometeorološki zavod), Samir Lemeš (Eko forum, Zenica), dr Harun Drljević, Boris Britvar.
Najnoviju publikaciju predstavit će Anes Podić, a diskusiju moderira Svjetlana Nedimović.
Tim povodom DEPO Portal donosi intervju sa Anesom Podićem.
![]()
Eko Akcija više od deset godina prati stanje sa zagađenjem zraka, predlaže rješenja, a vlast obećava... Zašto je ovo još uvijek važna tema? Kakav je kvalitet zraka u BiH i ima li razlike među gradskim regijama?
Zagađeni zrak je najveći ubica ljudi u BiH. Prema procjenama međunarodnih organizacija od bolesti koje izaziva zagađeni zrak godišnje umire između 3.300 i 5.500 ljudi. Skoro svaku šestu smrt u BiH izaziva zagađeni zrak. I pored ovakvih, zaista dramatičnih procjena, naše društvo ne čini skoro ništa da se problem konačno počne rješavati. Razlike u nivou zagađenja zraka koje bilježe mjerne stanice u našim gradovima prije svega je rezultat različitih lokalnih klimatskih i geografskih uslova od kojih značajno ovisi koliko će se dugo zadržati lokalne emisije zagađujućih materija u zraku u pojedinim gradovima. Nije se još nigdje desilo da je neko bio posebno uspješan u rješavanju izvora zagađenja pa da su mjerne stanice bile u stanju izmjeriti poboljšanje. Sve sezonske promjene, nabolje ili nagore, rezultat su isključivo prirodnih faktora.
Pripremili ste novu publikaciju na ovu temu – šta se u njoj nalazi?
U našoj brošuri naslovljenoj „Kako su radili sve da ne urade ništa“ pokušali smo da na jednom mjestu objedinimo sve što su naši brojni nivoi vlasti radili na ovu temu, što se na kraju svodi na listu onoga što su propustili da urade.
Da li ste se bavili pitanjem odgovornosti za stanje koje imamo na terenu – ko je odgovoran?
Moja je ocjena da najveću odgovornost snose lokalni nivoi vlasti. Sredstva i nadležnost za rješavanje problema zagađenog zraka nisu kod njih, no oni bi morali biti predvodnici napora za dobrobit ljudi koji su ih birali, morali bi biti na čelu svakog protesta građana. Svjedoci smo da se to ne dešava, već se po stranačkoj liniji ćuti i gleda kako da se problem svake zime zagura pod tepih. S druge strane, kad onima „gore“ zatreba neka koncesija na prirodno, zajedničko dobro, spremno se isporuči.
Vlasti na svim nivoima godinama daju obećanja, tvrde da rade... Kakav je vaš utisak o stvarnoj zainteresovanosti?
Naziv naše brošure je najbolji opis.
Kako ste birali paneliste: prof. dr. Vesna Pašić-Hercegovac, Edina Dogdibegović (Za čist zrak, Kakanj), Enis Krečinić (Federalni hidrometeorološki zavod), Samir Lemeš (Eko forum, Zenica), dr. Harun Drljević, Boris Britvar – zašto ste odabrali baš njih?
U pitanju su ljudi koji se godinama hrabro i uporno na različite načine bore za čistiji zrak u svojim gradovima. Zahvaljujući njima postalo je jasno da se problem zagađenog zraka više ne može gurati pod tepih, da se napokon mora početi rješavati.
Šta očekujete da se desi nakon debate, a šta očekujete od novih vlasti, jer evo upravo teče proces uspostave vlasti u skladu s rezultatima izbora?
Od novih vlasti ne očekujemo da potpuno riješe sve probleme zagađenog zraka za četiri godine, ali očekujemo da će prestati kopirati izgovore njihovih prethodnika, da će početi da dosljedno provode napisano u brojnim zakonima, strategijama i planovima koje su donijeli njihovi prethodnici i onda zaturili po ladicama, da će temeljito reformisati institucije od kojih direktno ovisi provođenje zakona koji bi trebalo da štite naš zrak.
(DEPO PORTAL/ad)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook