Poznato je da postupak uvođenja novih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini vodi Centralna izborna komisija BiH. I mora se priznati  da CIK u ovom procesu ne snosi odgovornost za kašnjenja koja prate nabavku skenera za digitalno očitavanje glasačkih listića i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača.

Glavni krivci što je uvođenje novih izbornih tehnologija na ovogodišnjim općim izborima su najveći politički protivnici uvođenja novih izbornih tehnologija, a to su SNSD i HDZ BiH.

Najveći borci protiv skenera su SNSD i HDZBiH

Ove dvije stranke godinama su u Parlamentarnoj skupštini BiH bile protiv uvođenja uređaja za transparentnije izbore u izborni proces, a kada se krenulo s konkretnijm koracima za njihovo uvođenje na ovogodišnjim izbroima SNSD i HDZBiH us učinili sve da to opstruiraju.

I to rade otvoreno, na različite načine. Nekada djeluju pojedinačno, svako u vlastitom političkom aranžmanu, a nekada koordinirano.

Tako SNSD u Vijeću ministara BiH već gotovo godinu dana blokira usvajanje Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta u CIK-u, na osnovu kojeg bi Centralna izborna komisija mogla zaposliti stručnjake potrebne za rad na novim izbornim tehnologijama.

Istovremeno je SNSD-ov ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić mjesecima opstruirao stavljanje na raspolaganje sredstava potrebnih za nabavku izborne opreme. Novac je na kraju postao operativan tek nakon intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta.

U zajedničkom političkom djelovanju, SNSD i HDZ BiH blokiraju i usvajanje izmjena Izbornog zakona koje se tiču primjene izbornih tehnologija. Iako su one već usvojene u Predstavničkom domu PSBiH, one ne dolaze na dnevni red Doma naroda jer delegati ove dvije stranke ruše kvorum i onemogućavaju usvajanje i tog zakona.

Nije tajna ni da ove stranke imaju svoje kadrove i u drugim institucijama od čijeg rada zavisi realizacija ovog procesa, pa i preko njih ga blokiraju.

Sve to dodatno usporava proces koji je već politički opterećen.

Medijska kampanja protiv novih tehnologija

Paralelno s institucionalnim blokadama, SNSD je pokrenuo i medijsku kampanju protiv uvođenja izbornih tehnologija.

Putem režimskih medija u RS pokušava se uvjeriti javnost da će skeneri i biometrijska identifikacija unijeti haos u izborni proces.

RTRS i drugi mediji bliski ovoj stranci nastoje građanima predstaviti kao prihvatljivijim postojeći sistem glasanja.  Onaj u kojem, prema brojnim optužbama i ranijim nalazima posmatrača, glasaju i mrtvi, u kojem se kradu identiteti birača i u kojem stranački aktivisti mogu glasati umjesto drugih ljudi.

U takvom sistemu ima prostora i za ubacivanje falsifikovanih glasačkih listića.

Upravo zato su skeneri i biometrijska identifikacija problem za one koji su navikli na netransparentan izborni proces.

Jer bi u tom slučaju svaki birač bio identifikovan, a svaki glasački listić digitalno evidentiran i odmah skeniran, čime bi mogućnost manipulacije tokom brojanja glasova bila svedena na minimum.

Ipak, uprkos svemu, SNSD javno kritikuje CIKBiH i tobože izražava zabrinutost zbog navodnog kašnjenja u realizaciji projekta  iako su upravo političke blokade te stranke jedan od glavnih razloga zašto se proces oteže.

Podsjetimo,CIK je početkom februara otvorio četiri ponude pristigle na tenderu za digitalizaciju izbornog procesa.

Za cijeli projekt visoki predstavnik je odobrio do 112,5 miliona KM, iz dobiti Centralne banke BiH iz čega se finansira i ovaj tender čija je procijenjena vrijednost oko 89 miliona KM.

Ponude su dostavile četiri kompanije ili konzorcija.

Uvođenje novih tehnologija podrazumijeva nabavku skenera za glasačke listiće, biometrijskih uređaja za identifikaciju birača, transport i instalaciju opreme na biračkim mjestima, obuku izbornih komisija i tehničkog osoblja, kao i upravljanje kompletnim sistemom tokom izbornog procesa.

Kalaba: Optimista sam, nadam se da ćemo uspjeti

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba potvrdio je za Raport da bi odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača mogla biti donesena ove sedmice.

On nije htio govoriti o političkim opstrukcijama, niti komentirati priče koje su se pojavile o pojedinim ponuđačima.

Prema Kalabinim riječima, radi se o izuzetno složenom postupku u kojem se pregledaju stotine stranica dokumentacije, vrše provjere i traže dodatne informacije.

- Naša komisija za provođenje javne nabavke radi praktično svaki dan, često i po deset sati. Radi se o ogromnom projektu i velikom novcu, ali i o izuzetno obimnoj dokumentaciji. Sama tenderska dokumentacija imala je više od 300 stranica, a uz to dolazi kompletna dokumentacija ponuđača koju je potrebno detaljno pregledati i analizirati - kaže Kalaba.

Naglašava da niko u CIK-u ne želi donositi odluke naprečac.

- Niko ne želi ništa raditi 'preko koljena'. Svaki dokument mora biti pažljivo pregledan i provjeren, jer je riječ o velikom i osjetljivom projektu. Svaka odluka mora biti potpuno utemeljena na zakonu - kaže Kalaba.

On ističe da je cijeli proces dodatno otežan činjenicom da Centralna izborna komisija u Bosni i Hercegovini obavlja poslove koje u mnogim drugim državama rade potpuno druga državna tijela.

- Mi smo obilazili brojne države u kojima su uvedene izborne tehnologije. U  tim zemalja izborne komisije ne provode javne nabavke opreme. Taj posao rade druga državna tijela koja su specijalizirana za takve projekte -  objašnjava Kalaba.

Zbog što bolje stručne ocjene uvođenja novih izbornih tehnologija u izborni proces CIK je morao uključiti i stručnjake iz drugih institucija kako bi mogli procijeniti tehničke aspekte ponuda.

- Mi smo prije svega pravnici. Kada su u pitanju tehnička rješenja, softver, sigurnosni standardi i slična pitanja, morali smo angažirati stručnjake iz drugih institucija koji nam pomažu - kaže Kalaba.

Problem predstavljaju i rokovi koji često nisu usklađeni.

- Mi imamo rokove koje propisuje Izborni zakon. Primjerice naš rok za raspisivanje izbora ne podudara se s rokovima postupka javne nabavke  propisanih po Zakonu o javnim nabavkama, koji ima svoje procedure i rokove - kaže Kalaba.

Istovremeno, Kalaba kaže da je gotovo je sigurno da će nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača uslijediti žalbe.

- U ovako velikim postupcima žalbe su praktično neizbježne. Ured za razmatranje žalbi ima svoje rokove i teško je procijeniti koliko će trajati taj proces.Mi već kasnimo najmanje dva mjeseca, dobrim dijelom zbog situacije oko novca i drugih administrativnih pitanja na koja CIKBiH nije mogao uticati. Mi smo sve obaveze koje se tiču CIK-a izvršili u rokovima - ističe Kalaba.

Uprkos svemu, predsjednik CIK-a ipak je optimista da će nove izborne tehnologije biti uvedene u izborni proces na oktobarskim izborima.

- Ja sam po prirodi optimista i vjerujem da ćemo učiniti sve što je do nas da tehnologije budu primijenjene  na narednim izborima. Vidjet ćemo hoćemo li uspjeti u tome, jer mnogo toga ne zavisi samo od nas - zaključuje Kalaba za Raport.

Hoće li građani Bosne i Hercegovine konačno izaći na izbore na kojima neće glasati 'mrtvi,' u kojima se neće krasti identiteti birača i u kojima se glasovi neće prepravljati i krasti  tokom brojanja zavisi od toga hoće li političke blokade prestati prije nego što istekne vrijeme za uvođenje tehnologije. Jer, sve dok je sistem koji omogućava manipulacije politički koristan, vidimo da svaki pokušaj njegove modernizacije nailazi  na isti zid otpora koji su dobro 'zacementirali' prije svih SNSD i HDZBiH.

(Raport.ba/DEPO PORTAL/au)