Stranka Narod i pravda (NiP) ocijenila je izuzetno važnim uspjehom usvajanje Odluke o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, ali je istovremeno oštro reagirala na postupke predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, optuživši ga za blokadu rada ove ključne državne institucije.

Iz Naroda i Pravde navode da Komšić, iz razloga koji su poznati samo njemu, odbija potpisati već usvojenu odluku Predsjedništva BiH, čime se produžava blokada rada Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Kako ističu, tom odlukom strani članovi su vraćeni u Komisiju, dok je ukinuta mogućnost veta i dugogodišnjih blokada njenog rada.

U reakciji se naglašava da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika jedna od temeljnih institucija države Bosne i Hercegovine, čiji je značaj uporediv s Ustavnim sudom BiH. Kako navode iz NiP-a, upravo zahvaljujući radu ove komisije u postratnom periodu donesene su stotine odluka kojima su zaštićeni i obnovljeni spomenici kulturne i nacionalne baštine.

Posebno zabrinjava, kako ističu, činjenica da Komšić već dvije sedmice odugovlači s potpisivanjem i objavljivanjem odluke koja je već usvojena, što, prema njihovim riječima, pokazuje nesrazmjer između njegovih javnih, populističkih istupa i stvarnog političkog djelovanja.

Narod i Pravda smatra da Komšić, uprkos deklarativnom zalaganju za građansku državu, u praksi snažno podržava, kako navode, rušilačku odluku Bakira Izetbegovića iz 2016. godine. Tom odlukom, podsjećaju, u Komisiju za nacionalne spomenike uvedena je mogućnost etničkog veta, iako takvo rješenje nije predviđeno Ustavom BiH.

- Komšić time pokazuje svoje pravo lice i još jednom potvrđuje da ni on, ni Demokratska fronta nisu samostalan politički subjekt, već puki politički satelit Stranke demokratske akcije i Bakira Izetbegovića - navodi se u reakciji.

Iz NiP-a podsjećaju da je odluka iz 2016. godine, kojom su strani članovi isključeni iz Komisije, omogućila dugotrajne blokade njenog rada, manipulacije kulturnim naslijeđem i ozbiljno narušavanje državnih institucija. Tadašnji visoki predstavnik, podsjećaju, upozorio je da takva odluka nije u skladu s Ustavom BiH, ali Predsjedništvo BiH, u kojem su tada sjedili i Komšić i Šefik Džaferović, nije poduzelo nikakve korake.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH uspostavljena je Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je propisano da Komisija ima pet članova – tri domaća i dva strana. Također je jasno određeno da pri donošenju odluka ne postoji mogućnost veta niti entitetskog ili etničkog glasanja.

U reakciji se podsjeća da je 25. maja 2016. godine Predsjedništvo BiH razriješilo strane članove Komisije bez imenovanja novih, a odluku je potpisao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Već narednog dana Komisija je usvojila novi Poslovnik o radu kojim je uveden konsenzus domaćih članova, čime je faktički uveden etnički veto.

Narod i Pravda navodi da su takva rješenja omogućila višegodišnje blokade, uključujući i pokušaje brisanja državne odrednice iz naziva „nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine“, te relativizaciju državnog karaktera kulturne baštine.

Zaključuju da odluka kojom se strani članovi vraćaju u Komisiju i kojom se ukida mogućnost blokade kroz propisivanje proste većine predstavlja vraćanje istinskog značaja jedne od najvažnijih državnih institucija Bosne i Hercegovine.

(DEPO PORTAL/au)