Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i dalje funkcioniše bez dva strana člana, iako ih Dejtonski mirovni sporazum izričito predviđa. Nedavni pokušaj njihovog vraćanja prošao je gotovo neprimijećeno u javnosti, a presudan je bio postupak člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji nije dao saglasnost na odluku, otkriva Federalna TV.

Strani eksperti iz Komisije uklonjeni su još 2016. godine odlukom tadašnjih članova Predsjedništva BiH Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića i Mladena Ivanića, bez imenovanja novih članova. Ta odluka, iako tada predstavljena kao privremena, ispostavila se trajnom, dodatno ojačanom pravilom odlučivanja konsenzusom, po uzoru na rad Predsjedništva BiH.

Bivša članica Komisije Amra Hadžidedović upozorava da institucija od tada djeluje u krnjem sastavu, što otvara ozbiljna pravna pitanja.

“Tri člana komisije čine krnju komisiju. Vrlo je važno postaviti pitanje jesu li odluke donesene od 2016. godine uopće važeće i ustavne. One su neustavne”, ističe Hadžidedović.
 

Uprkos tome, strani i nezavisni stručnjaci, uključujući one povezane s UNESCO-om, ostali su nepoželjni u ovoj instituciji. Predsjedništvo BiH nedavno se ponovo izjašnjavalo o njihovom povratku. Denis Bećirović bio je za vraćanje Komisije u dejtonske okvire, dok je Željka Cvijanović bila protiv.

U takvoj situaciji, ključna je bila odluka Željka Komšića.

Komšić je imao rok od 48 sati da potpiše odluku o vraćanju stranih članova, ali to nije učinio. Iako je potpisao sve ostale odluke sa iste sjednice, ovu je ostavio po strani. Umjesto toga, 15 dana kasnije uputio je pismo visokom predstavniku Christianu Schmidtu, tražeći tumačenje odredbi Dejtonskog sporazuma.

U pismu je zatražio pojašnjenje da li imenovanje međunarodnih predstavnika u Komisiju predstavlja poseban, dejtonski propisan postupak, u okviru kojeg se ne može pozvati na povredu vitalnog entitetskog interesa.

Međutim, u Aneksu VIII Dejtonskog sporazuma jasno je precizirano da je Komisija institucija Bosne i Hercegovine, s jasno definisanim sastavom, nadležnostima i načinom odlučivanja, uključujući i prisustvo međunarodnih članova.

Izostankom stranih eksperata, Komisija je i dalje izložena gotovo svakodnevnim blokadama, dok je, kako upozoravaju sagovornici, dodatno narušena zaštita kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine.

Ovim potezom, smatraju kritičari, nisu blokirani samo strani članovi Komisije, već i ideja stvarne zaštite multikulturnog naslijeđa, kao i povjerenje u institucije koje bi to naslijeđe trebale čuvati za buduće generacije.

(DEPO PORTAL/dg)