Nakon Predstavničkog, i Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Time su stvoreni uslovi da penzije od februara budu uvećane za 11,6 posto, dok je naredno redovno usklađivanje zakonom predviđeno za 1. juli. O ovome je u novoj epizodi podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govorio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, koji je istakao da zakon nije savršen, ali da je u sadašnjim okvirima jedini moguć.

- Ministarstvo je presjeklo i predložilo ovakav zakon, za koji moram da ponovim kako nije savršen, nije idealan, nije onakav kakav bih ja želio, kakvim ga možda žele mnogi drugi, ali je trenutno u ovoj situaciji jedini realan. Iznos od 11,6 posto je možda iznos za koji ne bi bile uvećane penzije da je ostao na snazi trenutni propis, one bi rasle otprilike 5,6 posto. Ovo je neophodno za svih 465.000 penzionera, kaže Delić.

Glavna intencija i cilj ovih izmjena i dopuna jeste izmjena formule usklađivanja penzija, a ne njenog obračuna.

- Prvo redovno usklađivanje se radi u januaru tekuće godine, drugo se radi u julu. I ove godine ta dva usklađivanja garantuju rast minimalnih penzija. Minimalne će rasti oko 100 KM, a maksimalne penzije će rasti mnogo više i to moramo naglasiti. Mi imamo ograničen iznos najviše penzije. Ona ne može biti 10.000 KM, poručio je Delić i dodao da se uvodi i prosječna plata, što je u ovom trenutku mnogo povoljnije za penzionere, ali ne znači da će i u budućim godinama to biti tako.

- Napravili smo dva modela na način da 60 posto usklađujemo sa indeksom rasta potrošačkih cijena i 40 posto prosječne plate ili obrnuto, što je u tom trenutku povoljnije za penzionere i to je najbolji model kako da izađemo u susret toj populaciji, kazao je.

Kao dodatne važne novine naveo je dvogodišnje usklađivanje koje je uvedeno, te izmjene vezane za posmrtnine. Obrazložio je da troškove nakon smrti penzionera po novom zakonu može podmiriti i osoba koja nije član porodice ako ima dokaz u vidu računa da je platila sve troškove.

Najviše odjeka, prema njegovim riječima, izazvale su izmjene koje se odnose na diferencirani iznos minimalne penzije, zbog čega je u razgovoru naglašeno da i dalje postoje nedoumice. Podsjećajući na intenzivniju debatu u Zastupničkom domu, spomenuto je i izlaganje ekonomiste Admira Čavalića, koji je skretao pažnju na dvije vrste populacije, borce, ali i one koji su ostali bez stabilnog radnog statusa zbog načina angažmana poslodavaca.

Delić je odgovorio da uvođenje diferenciranog minimalnog iznosa nije bila isključivo volja ministra, već rezultat tematske sjednice i zajedničkih zaključaka, uz insistiranje da se problem ne može posmatrati van šire slike sistema.

- Mi smo prvi put unazad desetine godina pristali da organizujemo tematsku sjednicu u Zastupničkom domu o temi trenutnog stanja analize i perspektiva u budućnosti, kada su Zavod i kompletan sistem penzijsko-invalidskog osiguranja u pitanju. Nakon te sjednice došli smo do zajedničkih zaključaka - da uvedemo diferencirani iznos minimalne penzije, rekao je Delić.

Naveo je i da je zaključak o diferencijaciji razmatran na komisiji, te da se ide na valorizaciju penzija prema dužini staža i visini uplaćenih doprinosa, uz napomenu da su socijalni partneri to tražili radi očuvanja dugoročnog sistema.

- Oba doma parlamenta i Vlada su to jednoglasno usvojili. Ne možete vrednovati isto one koji rade 40 godina i nekoga ko radi 15 godina, da imaju ista primanja. Ona su i za jedne i za druge mizerna. Nemam problem da to kažem, rekao je Delić.

U razgovoru je dotaknuto i pitanje najnižih penzija, uz primjer iznosa od 437 KM, te dilema šta se može sa takvim primanjima. Delić je istakao da je ranije usvojena i mogućnost da se nakon 65. godine nastavi raditi uz puni iznos plate i puni iznos penzije, za razliku od određenih rješenja u regionu, te je naveo da je cilj motivisati ljude da ostanu duže u obaveznom osiguranju i plaćaju veće doprinose. Pritom je upozorio i na praksu da se doprinosi uplaćuju na minimalne osnove, što kasnije presudno utiče na penziju.

- U FBiH možete nakon 65. godine da nastavite da radite sa 15, 20, 30, koliko god želite i da primate puni iznos plate i puni iznos penzije, istakao je Delić.

Nastavak teksta čitajte ovdje, a kompletan razgovor možete gledati u nastavku:

(DEPO PORTAL/ad)