Snijeg koji je prethodnih dana padao širom Bosne i Hercegovine osim problema u odvijanju saobraćaja i problema sa kojima su se suočili pješaci, uzrokovao je i probleme sa drvećem u urbanim sredinama, uključujući oborena stabla što je dovelo i do smrtnog ishoda u Sarajevu. Imajući u vidu da su najavljene padavine i za kraj januara, sa profesorom na Šumarskom fakultetu Sarajevo akademikom Daliborom Ballianom razgovarali smo o tome kako je moglo doći do rušenje stabala te šta uraditi da se slične situacije ne bi ponovile.

Ballian je pojasnio da je zima ključna za mjere njege u hortikulturi i njegu drveća u gradskim sredinama.

- Ljudi ne znaju zašto se podrezuje zimi. Zimi se podrezuju grane na drveću, zato što je najmanje patogeno u tom periodu. Kada nešto prerežete u proljeće, tada je zrak pun bakterija i virusa, koji će doći na tu ranu. Mi u tom slučaju pravimo žive rane na drveću i one trebaju određeno vrijeme da ta rana zaraste, da se zatvore, kako patogen ne može ući. I onda je to najbolje raditi zimi kada je hladno. Nažalost, evo iznenadio nas je ovaj snijeg, ali je pokazao jednu stvar, da jako slabo njegujemo drveće - kazao je.

Profesor Ballian naveo je da na Šumarskom fakultetu postoje Odsjeci hortikulture, što podrazumijeva i njegu urbanog zelenila, ali oni ne dobivaju poslove na ključnim mjestima, gdje se odlučuje kako provoditi mjere njege.

- Obično su tu zaposleni neki ljudi koji nisu obučeni za to zanimanje. Oni misle da to znaju, ali ima jako mnogo stvari koje ne znaju, a naši studenti koji završe to znaju. I odluke donose oni koji praktično ne razumiju taj problem. A mi obrazujemo, znači imamo dva smjera ovdje na Šumarskom fakultetu, smjer za šumare i smjer hortikulture, gdje kroz pet godina studija obrazujemo studente koji bi trebali da vode gradska zelenila - istaknuo je Ballian.

Idealan period za potkresivanje stabala, kaže profesor na Šumarskom fakultetu Dalibor Ballian je pred proljeće, prvi i drugi mjesec, već da se u trećem mjesecu drveće pripremi za vegetaciju koja dolazi. Znači prije kretanja sokova, prije kretanja vegetacije. Trebalo bi povećati aktivnosti na mjerama njege drveća. Obično kasnimo i uvijek je nešto drugo preče, kao mi ćemo stići, a jednom ako preskočimo mjere njege vrlo teško ih je kasnije sustići - istaknuo je Ballian.

Osim problema koje su izazvala slabo njegovana stabla, kada je riječ o padavinama, postoji i mogućnosti otopljavanja, te potencijalnih poplava.

- Kako imamo sve manje drveće u gradskom zelenilu i manje drveća u okolnim šumama, kako smo pregradili rijeke, izbetonirali korita, nastali su problemi s poplavom. Bilo je i ranije poplava, ali nije bilo tako katastrofalno kao sad. Osnovni razlog je sve manje šume. Šuma zadržava vodu, zadržava bujice... Šuma veže tu vodu, drže je, čuvaju za nas da imamo pitku vodu - kazao je u razgovoru za Fenu pofesor Dalibor Ballian.

On je istaknuo da Sarajevo postaje grad sa vrlo malo pitke vode, te da je na vrelu Bosne sve manje vode.

- Na Igmanu je sve manje šume. Planiraju da urbaniziraju Igman, Veliko polje, šta nas onda očekuje, ne mogu ni zamisliti - istaknuo je.

Ukazao je i na veliki problem sa klizištima, koja su također rezultat nebrige o šumama.

- Klizišta su veliki problem. Znači gdje nema šume da drži tlo dolazi do klizanja tla. Najveći je problem kada imate mokri snijeg i kada počne kiša. Evo to imali smo nedavno, pa su u Hercegovine bile poplave, oko Mostara. Poplave su normalne, bilo je poplava i ranije. Pa kad odete u Višegrad, na Višegradsku ćupriju, možete vidjeti koliko je bila voda iznad razine ćuprije. Znači bilo je toga i ranije, bilo je tih velikih kiša. Mi to sada možemo spriječiti na određene načine, ali treba napraviti planove rada i  aktivnosti - kazao je u razgovoru za Fenu profesor na Šumarskom fakultetu Sarajevo Dalibor Ballian, govoreći o značaju pravovremenog djelovanja u susretu sa vremenskim nepogodama.

(FENA/au/Foto: VOA)