Najnoviji godišnji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazuje da Unija ozbiljno planira prijem novih članica do kraja tekućeg petogodišnjeg mandata, koji ističe krajem 2029. godine. Kao zemlje koje bi mogle prve pristupiti EU, Komisija je izdvojila Albaniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu.

Izvještaj, objavljen 4. novembra, prvi je otkako je nova Evropska komisija preuzela dužnost, a njegov cilj je procijeniti napredak deset zemalja kandidata za članstvo – među kojima su i Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska. Ovogodišnji dokument, međutim, donosi i izraženu geopolitičku dimenziju: proširenje EU ponovo je postalo jedno od centralnih pitanja u Briselu.

Posljednja zemlja koja se pridružila Evropskoj uniji bila je Hrvatska 2013. godine, dok se Unija prvi put smanjila 2020. nakon izlaska Velike Britanije. U izvještaju za 2025. godinu navodi se da je „ovo prvi mandat Komisije od 2010–2014. u kojem je, zbog ubrzanog tempa procesa za pojedine zemlje, proširenje realna mogućnost“ te da se proces „kreće brže nego u proteklih 15 godina“, prenosi RSE.

Ubrzanje proširenja povezuje se s posljedicama ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine. Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas naglasila je da „geopolitičke promjene jasno pokazuju opravdanost proširenja“. „Proširenje nije nešto što bismo željeli imati. To je neophodno ako želimo biti jači igrač na svjetskoj sceni“, izjavila je Kallas.

Crna Gora je, prema izvještaju, najdalje odmakla u pregovorima o članstvu. Nakon zatvaranja ključnih poglavlja, procjenjuje se da bi mogla postati 28. članica Evropske unije 2028. godine.

Albanija je otvorila većinu pregovaračkih poglavlja i ostvarila značajan napredak, uz cilj da pregovore okonča do 2027. godine. Ipak, pred njom su i dalje izazovi u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Moldavija je zabilježila snažan napredak u reformama i nada se pristupanju do 2028. godine. Većina članica EU podržava otvaranje pregovora, ali je mađarski veto privremeno usporio proces. Kada ta prepreka bude uklonjena, očekuje se ubrzanje njenog puta ka Uniji.

Ukrajina je dobila pozitivne ocjene za reforme, ali njen napredak koče rat i mađarska blokada. Ipak, Kijev ostaje odlučan da se pridruži EU do kraja decenije, uz podršku većine članica kada se steknu stabilniji uslovi.

U kategoriji zemalja s malim izgledima za skoro članstvo nalaze se:

- Bosna i Hercegovina, zbog trajne političke blokade;

- Gruzija, zbog proturječnih poruka o demokratskom poretku;

- Kosovo, jer ga ne priznaju sve članice Evropske unije;

- Sjeverna Makedonija, zbog blokade od strane Bugarske;

- Srbija, zbog bliskih odnosa s Rusijom;

- Turska, koja je službeno kandidat, ali već duže vrijeme faktički izvan fokusa procesa proširenja.

Evropska komisija zaključuje da bi narednih nekoliko godina moglo donijeti najveće proširenje Unije od 2004. godine, dok zemlje Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, još čekaju trenutak kada će politička stabilnost i reforme otvoriti vrata ka punopravnom članstvu.

(DEPO PORTAL/dg)