Nakon stoljeća provedenih na dnu Sredozemnog mora, 22 ogromna kamena bloka nekadašnjeg Aleksandrijskog svjetionika na otoku Faru (Pháros) – jednog od sedam svjetskih čuda antičkog svijeta – izvađena su iz mora u okviru velikog arheološkog i tehnološkog pothvata.

Ovo nevjerovatno postignuće dio je projekta “PHAROS”, međunarodne inicijative za digitalnu rekonstrukciju slavnog svjetionika. Projekt vodi francuska arheologinja i arhitektica Isabelle Hairy s Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS), u saradnji s Egipatskim centrom za aleksandrijske studije (CEAlex) pod okriljem egipatskog Ministarstva turizma i starina. Tehničku podršku osigurava Fondacija Dassault Systèmes, koja omogućava virtualnu rekonstrukciju spomenika korištenjem najnaprednijih tehnologija.

Među novim nalazima ističu se nadvratnici i okomiti elementi monumentalnog ulaza u svjetionik, pragovi, kamene ploče temelja i fragmenti do sada nepoznatog pilona – egipatske arhitektonske strukture. Vrata pilona posebno su zanimljiva jer kombiniraju egipatske dekorativne motive i grčke graditeljske tehnike, što svjedoči o bogatom kulturnom spoju helenističke Aleksandrije, prenosi Dnevno.

Slika “Aleksandrijski svjetionik”, Johann Bernhard Fischer von Erlach, Wikimedia Commons

Uništen u zemljotresu

Svaki blok, težak i do 80 tona, bit će precizno snimljen metodom fotogrametrije. Zatim će ih inženjeri volonteri iz fondacije Dassault Systèmes digitalno analizirati i “ponovno sastaviti” u virtualnom prostoru. Cilj je stvoriti vjerodostojni virtualni prikaz svjetionika koji će omogućiti naučnicima i javnosti da ga dožive u njegovoj punoj monumentalnosti i shvate razloge njegovog nestanka.

Aleksandrijski svjetionik na otoku Faru, izgrađen početkom 3. st. pr. Kr. za vladavine Ptolemeja I. Sotera, projektovao je grčki arhitekt Sostrat iz Knida. Bio je visok preko 100 metara i više od 1600 godina bio je najviša građevina koju je stvorio čovjek. U potpunosti je uništen u zemljotresu 1303. godine, a njegove kamene ostatke je 1477. godine egipatski sultan Abu Al-Nasr Sayf ad-Din Al-Ashraf Qaitbay iskoristio za izgradnju tvrđave na istom mjestu.

Iako su potopljeni ostaci svjetionika primjećeni još 1968., sistematska arheološka istraživanja počela su 1994. pod vodstvom francuskog arheologa Jeana-Yvesa Empereura. Njegov je tim zabilježio više od 3300 podvodnih nalaza – od sfingi i obeliska do stupova i granitnih blokova. Tokom posljednjih deset godina digitalno je na morskom dnu skenirano više od 100 fragmenata.

Digitalni blizanac

Ova najnovija misija označava važan iskorak u naporima da se svjetionik ponovno oživi – barem virtualno. Rediteljica Laurence Thiriat, koja snima dokumentarac o projektu za France Télévisions, izjavila je: “Ovo je izvanredan korak prema oživljavanju spomenika izgubljenog u vremenu.” Film će premijerno biti prikazan 2025. godine, a producirat će ga GEDEON.

Uz digitalnu rekonstrukciju, stručni tim historičara, arheologa, numizmatičara i arhitekata analizira antičke izvore – natpise i novčiće od 4. st. pr. Kr. pa sve do 15. st. – kako bi se rekonstruisala što vjernija slika izgleda i značenja svjetionika kroz historiju.

Taj multidisciplinarni pristup od presudne je važnosti za popunjavanje praznina koje su nastale tokom stoljeća uslijed propadanja, zemljotresa i prenamjene građevinskog materijala. Digitalni blizanac Aleksandrijskog svjetionika tako će uskoro postati stvarnost – spoj vrhunske arheologije, tehnologije i historije u službi očuvanja svjetske kulturne baštine.

(Dnevno.hr/DEPO PORTAL/au/Foto: GEDEON Programmes CEAlex)