- Nikotin ne izaziva rak. To su potvrdile sve velike svjetske zdravstvene institucije. Ipak, mit opstaje - izjavio je profesor David Khayat, medicinski onkolog u Klinici Bizet u Parizu i bivši predsjednik Francuskog nacionalnog instituta za rak, ističući da se zalaže za pragmatičan pristup kontroli pušenja, sa akcentom na strategije smanjenja štete. 

On pojašnjava da je sagorijevanje duhana, a ne nikotin, ono što proizvodi toksične, kancerogene materije i zbog toga podržava prelazak pušača na bezdimne alternative kao što su proizvodi sa grijanim duhanom, oralni duhanski i nikotinski proizvodi i e-cigarete, koji isporučuju nikotin bez izlaganja korisnika štetnim nusproduktima sagorijevanja. 

- Ove alternative nisu bez rizika, ali značajno smanjuju izloženost kancerogenima - do 98% - objašnjava Khayat.

Doktor ističe da je smanjenje štete kod pušenja ključno za javno zdravlje jer je potpuni prestanak često nerealan za mnoge pušače. 

- Dok je 95% karcinoma povezano sa faktorima životne sredine i ponašanja, uključujući pušenje, konzumaciju alkohola, lošu ishranu, izlaganje suncu i zagađenje, politike protiv pušenja uglavnom nisu uspjele značajno da smanje broj pušača - navodi on. 

Prema prof. Khayatu, tradicionalne mjere protiv pušenja, kao što su povećanje cijena cigareta i kampanje podizanja svijesti o štetnosti cigareta, nisu imale željeni efekat. 

- Prije dvadeset pet godina, 1990. godine, pušenje je bilo vodeći uzrok raka širom svijeta. U 2021. godini, to je i dalje bio vodeći uzrok. Povećali smo cijene cigareta, stavili uznemirujuće slike na paklice, ali to nije uspjelo - navodi doktor.

Zavisnost od nikotina čini prestanak pušenja izuzetno teškim. On navodi američku studiju koja pokazuje da 64% pacijenata sa rakom pluća nastavlja da puši, čak i nakon dijagnoze i uprkos saznanju o rizicima. 

- Možete nekome reći da prestane, ali neće, čak i ako zna da bi to moglo da ga ubije. Umjesto da zahtijevamo potpuni prestanak, trebali bismo se fokusirati na smanjenje njihove izloženosti riziku - objašnjava on.

Smanjenje štete: Etnička i politička debata

Prema mišljenju nekih stručnjaka za javno zdravlje, jedino prihvatljivo rješenje je potpuni prestanak pušenja. Međutim, prof. Khayat tvrdi da je ovaj stav nerealan i dogmatičan. 

- Vidio sam previše pacijenata sa rakom pluća kako umiru da bih im jednostavno rekao, ‘Šteta za vas, nije trebalo da pušite’ - izjavljuje on.

Također kritikuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) zbog njenog rigidnog protivljenja bezdimnim alternativama kao alatima za smanjenje štete.

- SZO zauzima ekstreman stav, kao da je zabrana pušenja dovoljna da riješi problem. Ali zabrana nikada nije funkcionisala, bilo da je riječ o alkoholu 1920-ih u SAD-u ili duhanu danas - tvrdi onkolog.

U januaru 2020. godine, predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je povlačenje Sjedinjenih Država iz SZO, navodeći nedostatak transparentnosti, loše upravljanje COVID-19 krizom i prekomjerni politički uticaj. Slično tome, upravljanje SZO Okvirnom konvencijom o kontroli duhana (FCTC) i njenom Konferencijom strana (COP) suočilo se sa sve većom kritikom.

O ovom pitanju, prof. Khayat dijeli svoje mišljenje: 

- Mislim da razlozi koji su navedeni nisu netačni. SZO je nedostajala transparentnost tokom COVID krize. Mjeseci su im trebali da kažu da je to epidemija, a istrage su otišle u Kinu, vratile se sa analizama koje su otkrile da to nije Kina. Ovaj nedostatak transparentnosti i objektivnosti je zabrinjavajući. Kao praktičar, sada to vidim. Da li je odgovarajuća sankcija da se prestane sa finansiranjem ili ne, ne mogu reći - rekao je.

- Tokom pandemije, ljudi koji su bili neaktivni kod kuće, anksiozni, mnogo su pušili - dodaje on. 

- Neosnovane studije su rekle da oni koji puše imaju manji rizik od zaraze Covidom. Problem danas je što društvene mreže amplifikuju bilo šta, što povećava dezinformacije. Treba napomenuti da je pušenje uvijek štetno. Nedostatak transparentnosti i previše jak politički uticaj na SZO su stvari koje predstavljaju problem.

Šta nam predstoji?

Prof. Khayat poziva na promjenu politike zasnovanu na tehnološkim inovacijama i odgovarajućoj regulaciji. On navodi Švedsku kao primjer, gdje je upotreba oralnih nikotinskih proizvoda, prije svega snusa, pomogla da se postigne jedna od najnižih stopa raka pluća u Evropi.

- Potrebne su nam stroge regulative kako bismo spriječili zloupotrebu, posebno među mladima, ali moramo prihvatiti da je smanjenje štete pragmatično rješenje - insistira on.

Također upozorava da bi drugi faktori uskoro mogli da nadmaše pušenje kao vodeći uzrok raka. 

- Gojaznost će do 2030. godine postati glavni faktor rizika za rak, pretekavši pušenje. Zagađenje vazduha, posebno sitne čestice, također postaje veliki doprinosilac - upozorava on.

U zaključku, prof. Khayat upućuje jasnu poruku pušačima: 

- Ako možete da prestanete, prestanite. Ali ako ne možete, barem smanjite izloženost kancerogenima prelaskom na manje štetne nikotinske alternative. To je vaša najbolja šansa da smanjite rizik od raka.

(DEPO PORTAL/ad)