Prof. Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta UNSA, pojasnio je za N1, zašto su trgovačke marže u Bosni i Hercegovini tri puta veće nego u Evropskoj uniji.

Od jutros, kako je naša ekipa zabilježila, u pojedinim pekarama u Sarajevu, cijena hljeba je već veća. Cijena je skočila sa 1,50 KM na 2 KM. Nermin Hodžić je jutros na Kuharskoj akademiji pripremio jedan klasični hljeb za 38 feninga.  Je li cijena hljeba neopravdano visoka?

“Troškovi 0,38 KM se naziva direktni materijalni troškovi. Utrošci sirovina koji rezultiraju jednim hljebom. A cijena dva hljeba, ona bi trebala pokriti ukupne troškove, a to su porezi, radnici, troškovi distributera, marže trgovačkih lanaca, zavisi kako se distribuira hljeb. I onda se formira cijena ta dva, koja bi trebala pokriti sve te troškove. Ja nisam u kalkulaciji, da bih to mogao izračunati, ali logički promišljam, ti indirektni materijalni troškovi ne bi trebali participirati više od 50-60 procenata u toj cijeni koštanja dva”, kaže profesor.

Ako govorimo o Klasu koji radi na principu tekuće trake, dodaje, ti troškovi još opadaju, za razliku od manjih pekara koje opet nemaju troškove trgovačke marže na način kako to imaju trgovački lanci.

“Prema mojoj kalkulaciji cijene su previsoke, a to je rezultat ponude i potražnje. Što ne praviti hljeb, vjerovatno je taj hljeb koji se pravi kvalitetniji od onog u trgovačkim lancima“, ističe prof. Šunje.

Šta najviše čini udio u toj cijeni, pitamo.

“Gledajući neki lanac tu su u igri – proizvođač, distributer i trgovački lanac. U principu dominantni u tom lancu su trgovački lanci. Oni imaju najveću moć. I realno gledajući, oni imaju puno veće marže nego što to imaju trgovački lanci u Evropi. Marže trgovačkih lanaca u Evropi su oko 3 procenta, a marže trgovačkih lanaca u BiH, devet najvećih lanaca, su veće od 6,5 posto”, govori Šunje.

To je tzv. oligopson tržište, pojašnjava on, “nema veliki broj trgovačkih lanaca, oni se mogu dogovoriti i vjerovatno se dogovaraju iza zatvorenih vrata i formiraju cijene”.

“Kad pogledate statistike za 2023. trgovačke marže su porasle za neki mali procenat sa 6, na 6 i po posto, a profit trgovačkih lanaca je porastao više od 20 posto. Imaju dovoljno manevarskog prostora. Oni su najmoćniji igrači. Klas ne može prodati tu količinu distributerskog lanca, imaju jaku pregovaračku moć, pritiskaju dobavljače u smislu kontrole cijene i onda uvijek mogu manipulirati sa odgođenim plaćanjem za kojim posežu, jer imaju vrlo visoku pregovaračku moć”, zaključuje profesor Šunje.

(DEPO PORTAL/jk)