Nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji on bi trebao sada biti potvrđen i u Domu naroda ove zakonodavne institucije.

Delegati Kluba bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH prikupili su potrebne potpise za sazivanje sjednice na kojoj bi se ovaj Prijedlog zakona trebao razmatrati, međutim, datum za njeno održavanje još nije određen.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislav Martinović iz HDZ-a bi prema Poslovniku o radu trebao sazvati sjednicu u roku od 14 dana od prijema ovog zahtjeva.

Poslovnik predviđa dodatnu mogućnost zakazivanja sjednice

Delegat Haris Zahiragić je na jednoj od press konferencija 23. decembra potvrdio informaciju da su ovi potpisi prikupljeni te je dodao da Martinović još nije sazvao sjednicu.
 

“Aktuelna je tema Južne interkonekcije, gdje je potpisima delegata iz Kluba Bošnjaka svih stranaka predat zahtjev za sjednicu na kojoj će se razmatrati ovaj zakon. Gospodin Martinović još nije zakazao sjednicu Doma naroda. Ukoliko je ne zakaže u narednim danima, imamo spremne potpise i imamo pravo zahtijevati i zakazati sjednicu Doma naroda“, naveo je tada Zahiragić.

A pravo na koje se Zahiragić poziva jeste stavka u Poslovniku koja predviđa mogućnost da zamjenici predsjedavajućeg preuzmu inicijativu i sazovu sjednicu kako bi se osiguralo pravovremeno razmatranje zakona.

Zašto je važna Južna interkonekcija?

Važno je istaći i to da se ovaj Zakon o Južnoj interkonekciji smatra značajnim za energetski sektor Federacije BiH. Upravo je njegovo usvajanje na Domu naroda posljednji korak kako bi mogao stupiti na snagu.

Iako Bosna i Hercegovina godišnje troši 300 miliona kubnih metara plina, već gotovo deceniju nije realiziran projekt plinovoda Južna interkonekcija, koji bi omogućio povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku u Hrvatskoj.

Tehnički aspekti plinovoda nisu sporni, ključni razlog za odgađanje implementacije je političko natezanje oko toga ko će upravljati infrastrukturom koja bi omogućila BiH alternativu za ruski plin, koji trenutno stiže Turskim tokom kroz Srbiju.

HDZ BiH bi mogao blokirati proces

Za realizaciju ovog projekta veliki interes imaju i političari iz Hrvatske i BiH. HDZ BiH, pod vodstvom Dragana Čovića, zagovara povezivanje preko novoosnovane kompanije u Mostaru, dok političari iz bošnjačkog političkog bloka smatraju da je najbolje rješenje za projekt uloga sarajevskog “BH – Gasa”.

Nedavno su američke diplomate, uključujući ambasadora SAD-a u BiH Michaela Murphyja, organizovale sastanak s predstavnicima parlamentarnih stranaka u Federaciji BiH, naglašavajući važnost donošenja zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji do kraja godine.

Međutim, predstavnici HDZ-a BiH nisu bili pozvani na ovaj sastanak, što je izazvalo kontroverze. Lider HDZ-a Dragan Čović izrazio je protivljenje da “BH – Gas” bude nosilac projekta, insistirajući na osnivanju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru.

Uprkos ovim nesuglasicama, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je zakon o Južnoj interkonekciji.

Osim toga, u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH 12. decembra ove godine usvojeni su i zaključci o Južnoj interkonekciji kojima se ide u rekonstrukciju “BH Gasa”.

Ipak, ostaje neizvjesno hoće li zakon proći u Domu naroda, gdje HDZ BiH ima mogućnost blokade s obzirom na to da je predsjedavajući iz ove stranke, a na njemu je da sazove sjednicu na kojoj će se odlučivati po ovom pitanju. Stručnjaci ističu da bi realizacija Južne interkonekcije povećala sigurnost opskrbe plinom i omogućila širenje plinske mreže u BiH.

Američka ambasada insistira na Južnoj interkonekciji

Američka ambasada u BiH pozvala je političke aktere da prestanu s opstrukcijama projekta vrijednog oko 100 miliona eura, naglašavajući njegovu stratešku važnost za energetsku nezavisnost zemlje. Također, američki ambasador je naglasio da je potrebno provesti reforme u “BH – Gasu” kako bi se ubrzala realizacija projekta Južne interkonekcije. Shodno tome, usvojeni su i gore navedeni zaključci.

S druge strane, ukoliko Prijedlog zakona ne bude usvojen, postoji mogućnost deblokade putem Ustavnog suda Federacije BiH, koji bi mogao utvrditi da pitanje Južne interkonekcije ne ugrožava vitalni nacionalni interes.

Realizacija Južne interkonekcije omogućila bi BiH pristup alternativnim izvorima plina, uključujući one iz LNG terminala na Krku, čime bi se povećala energetska sigurnost i smanjila ovisnost o jednom dobavljaču.

Pojašnjenja radi, da bi se sve to realizovalo potrebno je da zakon stupi na snagu. Da bi on stupio na snagu potrebno je njegovo potvrđivanje na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH. Potpisima delegati iz Kluba Bošnjaka zahtijevaju hitno sazivanje sjednice kako bi se ova procedura okončala i kako bi se krenulo sa konkretnijim koracima.

(N1/DEPO PORTAL/jk)