Već danima mediji u Srbiji izvještavaju o širenju bolesti za koju se vjerovalo da je davno istavljena pod kontrolu. Od početka 2024. godine do danas, u Beogradu su registrirana 322 oboljela od šuge ili svraba, a vjeruje se da je broj i veći s obzirom na to da ne postoji obaveza prijavljivanja, piše Net.

Situacija nije bolja ni u Hrvatskoj. Prema podacima Nacionalnog registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo do sada su tokom 2024. godine zaprimili 2.641 individualnu prijavu oboljelih od svraba u Hrvatskoj. Također je prijavljeno 48 epidemija svraba većinom u kolektivima.

Kako se dobiva i koji su simptomi svraba?

Scabies ili svrab je zarazna parazitarna kožna bolest koju uzrokuje parazit Sarcoptes scabiei var. hominis. Jedini rezervoar je čovjek.

Bolest se prenosi pri dugotrajnom bliskom kontaktu kože na kožu, spolnim odnosom i spavanjem u istom krevetu, a rijetko preko rublja, odjeće i posteljine. Bliski kontakt kože na kožu s oboljelim od klasičnog svraba smatra se rizičnim za prijenos bolesti, ukoliko je isti trajao od 5-10 minuta. Razvojni ciklus od polaganja jajašca do odraslog parazita traje od 10-14 dana.

Svrab se klinički manifestira tipičnim intenzivnim svrbežom i promjenama na koži koje su lokalizirane simetrično na tipičnim mjestima. Kožne promjene najčešće se nalaze između prstiju šake, na ručnom zglobu, podlakticama, laktovima, pazušnim jamama, donjoj strani trbuha, unutarnjoj strani bedara, oko bradavica dojki, spolovilu i donjoj strani stražnjice.

Kod djece mogu biti zahvaćeni glava, lice, vrat, dlanovi i tabani, dok kod odraslih to nije karakteristično.

Svrab je najintenzivniji noću i na toplom, a danju se intenzitet smanjuje. Na koži se pojavljuju sitni kanalići, sivkasto-crvene linije, na čijem se kraju nalazi sitna kvržica ili mjehurić. U kasnijem toku bolesti formiraju se gnojne kvržice i kraste, a grebanjem kože može nastati sekundarna bakterijska infekcija, objasnili su iz HZJZ-a.

Koji je način liječenja svraba?

U liječenju svraba primjenjuju se različita antiskabicidna sredstva. Za uspješno liječenje neophodno je istodobno (unutar 24 sata) liječenje oboljelih kao i svih njihovih bliskih kontakata, bez obzira imaju li ili nemaju simptome bolesti. Bliski kontakti su najčešće članovi obitelji i spolni partneri.

Kod osoba s klasičnom kliničkom slikom antiskabicidno sredstvo se primjenjuje dva puta u razmaku od 7 dana, u slučaju da su jajašca parazita preživjela prvi tretman. Obavezno je koristiti jednokratne rukavice pri nanošenju lijeka i rukovanju s posteljinom, donjim rubljem i ručnicima oboljele osobe i zaštititi podlaktice od direktnog kontakta s kožom oboljele osobe.

Kod asimptomatskih kontakata preporučuje se jednokratna primjena. Liječenim osobama treba naglasiti da svrbež može potrajati i do 2 tjedna nakon uspješno provedenog tretmana.

Ako svrbež potraje dulje od 2-4 sedmice od završenog liječenja ili se pojave nove kožne promjene treba se javiti ljekaru.

Osoba se smatra zaraznom do potpunog završetka liječenja. Uslijed češanja moguća je pojava sekundarne bakterijske infekcije na kožnim promjenama, te je potrebno biti na oprezu i primijeniti odgovarajući antibakterijski lijek.

Šta napraviti s posteljinom, rubljem... ako smo dobili svrab?

Posteljinu, donje rublje i ručnike infestirane osobe koje je koristila unazad tri dana od početka tretmana treba oprati na temperaturi višoj od 60° C ili hemijski očistiti. Parazit ne može preživjeti izvan čovjekovog tijela dulje od 48 do 72 sata, kao ni izlaganje temperaturi višoj od 50° C dulje od 10 minuta. Madrace, prekrivače i slično, koji se ne mogu prati niti hemijski čistiti, treba 7 dana držati u zatvorenim plastičnim vrećama. Namještaj i tepihe treba usisati, ostalo pokućstvo rutinski očistiti. Dezinsekcija prostorija se ne preporučuje.

Izolacija oboljelih od klasičnog svraba nije nužna ako svako ima svoj krevet.

(Net.hr/DEPO PORTAL/au)