Novi Sad je obavila tuga gdje svaka ulica odiše bolom. Ali ne tuguje samo Novi Sad, tuguje cijela Srbija gdje se građani okupljaju na protestima da odaju počast nastradalima noseći transparente koji postaju glas onih koji više ne mogu da govore, piše Nova.rs.

Četrnaest nedužnih ljudi, a među njima i dvoje djece, izgubilo je život čekajući voz, ne sluteći da im je to posljednja stanica. U jednom trenu, njihovi snovi i nade nestali su pod težinom betona, ostavljajući za sobom prazninu i pitanja bez odgovora. A jedno od ključnih je - ko je odgovoran? 

Kako je moguće da se ovako nešto dogodi? Šta zapravo znamo o nezapamćenoj tragediji, a neki bi rekli i zločinu, koja je cijelu Srbiju ostavila u suzama?

Iako je prošlo tri dana, još nije zvanično saopšteno kako je došlo do obrušavanja nadstrešnice na Željezničkoj stanici i ko snosi odgovornost za gubitak 14 nedužnih života.

U nastojanju da razjasne okolnosti tragedije, nezavisni stručnjaci, mediji, prije svih oni slobodni, i ogorčeni građani fokusiraju se na detalje rekonstrukcije stanice, makar one dostupne javnosti. Istražuju se načini na koje su radovi izvođeni, ali i eventualne informacije koje nisu bile (ne)transparentne tokom samog procesa.

Prema dostupnim informacijama, rekonstrukciju je obavljala kineska kompanija, a u projekat, prema riječima ministra Gorana Vesića, uloženo je 65 miliona eura.

Rekonstrukcija Željezničke stanice Novi Sad započela je u oktobru 2021. godine, a stanica je prvi put svečano otvorena u martu 2022. godine, usred predizborne kampanje.

Ubrzo nakon otvaranja, stanica je ponovo zatvorena zbog nastavka radova, iako javnost nije obaviještena o kojim se tačno radovima radi, niti zašto je uopšte i otvarana ukoliko nije bila završena. Od početka rekonstrukcije do danas, stanica je imala više svečanih otvaranja, a posljednji put otvorena je 5. jula ove godine u prisustvu državnog vrha na čelu sa resornim ministrom Goranom Vesićem.

Ipak, svega nekoliko mjeseci kasnije došlo je do fatalnog obrušavanja nadstrešnice za koju nadležni tvrde da nije bila dio rekonstrukcije. Pa kako je onda stanica, koja je bila mjesto svečanih otvaranja, postala mjesto nesreće?

Pored pomenutog ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, svečanom otvaranju u julu prisustvovali su i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić i predsjednica pokrajinske Vlade Maja Gojković. Ona je tada izrazila zadovoljstvo što je Željeznička stanica u Novom Sadu završena, i što će građani Novog Sada, i svi drugi putnici koji dolaze i odlaze iz tog grada, moći da u ovom „savremenom dijelu željezničke stanice na najmoderniji, bezbjedan i najefikasniji način obezbijede sebi kartu“. Dodala je i to da je stanica, čija se nadstrešnica samo nekoliko mjeseci kasnije urušila, urađena po svim evropskim standardima.

Međutim, nakon stravične tragedije, vlast je ubrzano počela da pronalazi izgovore i uklanja dokaze rekonstrukcije. Mijenjaju se već objavljeni tekstovi o renoviranju, skida se odgovornost, a jedan od osnovnih narativa je da nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije. Ide se čak dotle da se krivica pripisuje pokojnom arhitekti Imreu Farkašu, koji je stanicu projektovao 1964. godine, a koja je izgrađena za svega osam mjeseci.

“Po originalnom dizajnu, nadstrešnica je iznad samih ulaznih vrata stanice imala velike otvore, cijelom svojom širinom. U trenutku kada se srušila, odjednom i u komadu, ogromna nadstrešnica je iznad pomenutih otvora imala masivnu čelično-staklenu konstrukciju cijelom dužinom, čija se težina mjeri tonama i ona je postavljena tokom rekonstrukcije”, objavio je nedjeljnik Radar.

Odbacivanje odgovornosti

Ubrzo nakon nesreće, pojavile su se fotografije koje nedvosmisleno prikazuju ne samo izvođenje radova, već i tone stakla i čelika koje su dodate na postojeću nadstrešnicu. Svaka promjena opterećenja zahtijeva pažljivo razmatranje prilikom statičkih proračuna. Nažalost, izgleda da to ovdje nije bilo uzeto u obzir.

Uprkos svemu tome, ministar Goran Vesić, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, odbacuju odgovornost i činjenicu da su se, ako ne na samoj nadstrešnici, onda makar oko nje izvodili radovi. Odlučno tvrde da „nadstrešnica nije rekonstruisana“, što dodatno budi sumnju u transparentnost i odgovornost vlasti.

Nastavak teksta i više detalja možete pronaći ovdje.

(DEPO PORTAL/ad)