Kamala Harris je potvrdila da će tražiti demokratsku predsjedničku nominaciju, nakon što ju je Joe Biden podržao kao svoju nasljednicu nakon odluke da obustavi kampanju za reizbor.

Iako je njen uspon izuzetan, ona je provela godine u Bidenovoj sjenci. Ko je Kamala Harris i kakav je njen put do političkog uspona? 

Kako piše Deutsche Welle, a prenosi N1, kada je Kamala Harris pristala da bude potpredsjednička koleginica Joeu Bidenu i sklopila mu ruku na pozornici u avgustu 2020. godine, budućnost ovog dvojca izgledala je tako svijetla.

Biden je bio na putu da zbaci Donalda Trumpa i vrati osjećaj normalnosti u Sjedinjene Države, dobrim dijelom zahvaljujući svom višedecenijskom političkom iskustvu. Haris je bila harizmatična, energična, vođa novog doba – tamnoputa žena i dijete roditelja imigranata – koja je ušla u politiku nakon što se izborila da postane glavni javni tužilac u Kaliforniji.

Haris bi sada mogla biti pozvana da spasi predsjedničku kartu demokrata i suoči se s Donaldom Trumpom u novembru .

“Ali njen sjaj je potamnio tokom četiri godine provedene u Bijeloj kući”, piše Deutsche Welle.

Američka priča Kamale Harris

Kamala Harris je rođena u visokoobrazovanoj porodici migranata u Oaklandu, Kalifornija, 1964. godine. Njena majka bila je indijska istraživačica raka dojke Shyamala Gopalan, njen otac je bio profesor ekonomije Donald J. Harris sa Jamajke. Oba njena roditelja bila su aktivna u pokretu za građanska prava 1960-ih.

Prema Kamalinoj autobiografiji “The Truths We Hold”, ovo iskustvo je uticalo na njenu karijeru. Prisjetila se kako je Gopalan rekao njoj i njenoj sestri Maji: “Nemojte samo sjediti i žaliti se na stvari. Uradite nešto!”

Brak njenih roditelja se raspao kada je Kamala imala sedam godina. Pet godina kasnije, Gopalan je započeo istraživački rad u Kanadi i preselili su se u Montreal.

Pohađala je srednju školu u Kanadi. Potom se vratila u SAD da studira političke nauke i ekonomiju u Washingtonu, DC, a zatim u svoju matičnu državu Kaliforniju da studira pravo 1986.

Harris je položila advokaturu 1990. godine i započela svoju karijeru kao okružni tužilac, napredujući kroz redove da bi postala glavni državni tužilac Kalifornije 2011. Bila je prva žena, crna i južnoazijska Amerikanka koja je obavljala ovu funkciju.

‘Najbolji policajac’ u Kaliforniji

Karijera Harris kao tužiteljice bila je ‘pomiješana’. Sebe je prozvala kao “najboljim policajcem” Kalifornije, ali je naljutila policiju svojim odbijanjem da traži smrtnu kaznu čak i u slučajevima kada su policajci ubijeni. Istovremeno, kritikovana je što nije učinila više na suzbijanju korupcije u organima za provođenje zakona.

Ona je predvodila sistem visokih novčanih kazni i potencijalnog zatvora za roditelje čija su djeca preskakala previše časova, što je neproporcionalno uticalo na tamnopute porodice. Smijala se pitanju legalizacije marihuane 2014., samo da bi rekla da je “apsolutno za” to dok se pet godina kasnije kandidirala za demokratsku predsjedničku nominaciju.

Ona je 2015. objavila da se kandiduje za američki Senat i osigurala podršku Joea Bidena i tadašnjeg predsjednika Baracka Obame. Godine 2017. postala je druga crnkinja koja je služila u Senatu. 2019. godine pokrenula je kampanju za demokratsku predsjedničku nominaciju s Bidenom kao jednim od njenih protivnika.

Svađanje sa Bidenom

Tokom jedne od debata, Harris je vršila pritisak na Bidena zbog njegove saradnje sa američkim senatorima koji su se protivili naporima desegregacije 1970-ih i 1980-ih. Optužila je Bidena da radi s njima protiv “autobusnog prevoza” – prakse koja je dovela do toga da se djeca iz manjinskih područja prevoze u pretežno bijele škole kako bi se diverzificirale učionice.

Biden je odgovorio rekavši da je ona “pogrešno okarakterisala” njegov položaj i napomenuo da je on izabrao da bude “javni branilac” a ne tužilac tokom nemira nakon ubistva Martina Lutera Kinga, mlađeg.

Njen tužiteljski rad također se vratio da je proganja u vidu meme-a “Kamala je policajac” tokom njene kampanje. Na kraju je odustala od utrke i podržala Bidena, koji ju je kasnije zamolio da mu bude potpredsjednica.

‘Granični car’ tokom granične krize

Biden i Harris zajedno su vodili tešku, žestoku kampanju i na kraju pobijedili Donalda Trumpa i potpredsjednika Mikea Pencea. Položili su zakletvu 20. januara 2021. samo dvije sedmice nakon što je nasilna rulja upala u Capitol tražeći da se poništi glasanje . Harris je ponovo ušla u istoriju – bila je prva žena, prva crnkinja i prva osoba indijskog porijekla koja je bila potpredsjednica SAD.

Posao joj je dao ovlaštenje da preuzme administraciju ako predsjednik umre ili se smatra nesposobnim za dužnost. Ali Harris se borila da podigne svoj profil tokom svog boravka u Bijeloj kući.

Godine 2021. Biden joj je dao zadatak da se uhvati u koštac s imigracijom boreći se s “korijenskim uzrocima” ljudi koji napuštaju Latinsku Ameriku .

“Ne mogu se sjetiti nikoga ko je bolje kvalifikovan za ovo”, rekao je tada Biden. “Kad ona govori, ona govori umjesto mene.”

Ispostavilo se da je poklon otrovan. Uprkos njenim naporima i sastancima sa liderima Latinske Amerike, broj nedokumentovanih prelazaka granice nastavio je da raste, dostigavši ​​rekordne vrednosti prošle godine. Republikanska stranka je brzo ju je prozvala “carem na granici”, a zatim je osudila što nije ograničila broj ljudi koji prelaze granicu.

‘Sve je na kocki’

U međuvremenu, Harris je našla drugačije polje borbe protiv svojih političkih rivala. Kada je američki Vrhovni sud poništio Roe protiv Wadea i efektivno ukinuo pravo na abortus u velikim dijelovima zemlje 2022. godine, Harris je postala moćan glas u korist zaštite tog prava. Ranije ove godine započela je turneju “Fight for Reproductive Freedoms” širom SAD-a.

“Ekstremisti širom naše zemlje nastavljaju da vode potpuni napad na teško stečene, teško izborene slobode”, rekla je Harris.

Samo nekoliko dana prije debate Trump-Biden, Harris je upozorila da je “sve upitno” u vezi sa reproduktivnim pravima ako Trump bude ponovo izabran.

Budućnost Demokratske stranke?

Nakon Bidenovog lošeg učinka u debati, Harris je bila među predsjednikovim najbržim i najglasnijim zagovornicima, iako su drugi demokratski političari između ostalih, izvlačili njeno ime kako bi zamijenili Bidena na predsjedničkoj listi.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je tokom brifinga ubrzo nakon debate Biden-Trump da je jedan od razloga zašto ju je Biden odabrao još 2020. “zato što je ona, zaista, budućnost stranke”, prenosi N1.

(DEPO PORTAL/ad)