Adnan Hadrović, viši savjetnik za diplomatiju i međunarodne odnose pri Institutu za razvojni uticaj u Washingtonu, ocijenio je da će, iako trenutno ne postoje uslovi da ideja o nezavisnosti Republike Srpske (RS) dobije podršku Washingtona, vlasti tog entiteta nastaviti lobističke aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), nastojeći izgraditi mrežu političkih saveznika za eventualnu promjenu međunarodnih okolnosti.
Komentirajući lobističke aktivnosti vlasti RS-a u Sjedinjenim Američkim Državama, Hadrović je u razgovoru za Fenu ukazao na zabrinjavajući kontinuitet tih napora koji, kako je podsjetio, traju još od 2013. godine i otvaranja Ureda RS-a u Washingtonu.
- Već tada su angažovane pravne i lobističke kuće. Trenutno ne postoje uslovi da otcjepljenje Republike Srpske dobije američku podršku, ali je jasno da vlasti u RS-u neće odustati od pokušaja da kroz dugoročan rad stvaraju prostor za takve ideje - kazao je.
Naglasio je da se ne radi o kratkoročnom procesu niti o inicijativi koja bi mogla brzo proizvesti konkretne rezultate.
- To je prije svega dugoročno stvaranje mreže saveznika i prijatelja koji bi, u slučaju ozbiljnih geopolitičkih poremećaja i promjene odnosa snaga na međunarodnoj sceni, mogli otvoriti prostor za razmatranje takvih rješenja. Cilj je da ta pitanja ostanu prisutna u političkim krugovima i da unutar Washingtona postoji dovoljno široka podrška za njihovo eventualno razmatranje ukoliko se okolnosti promijene - rekao je Hadrović.
Dodao je da scenario u kojem bi nezavisnost RS-a bila ozbiljno razmatrana nije bio izgledan tokom protekle dvije godine, ali da bi duži kontinuitet određenih političkih okolnosti mogao doprinijeti stvaranju kritične mase unutar američke administracije koja bi bila spremnija da razmatra takve ideje.
Kada je u pitanju pobjeda Demokratske stranke na međuizborima u SAD-u i šta to znači za BiH i zapadni Balkan, Hadrović je istakao da njihov trijumf predstavlja značajan politički preokret, budući da su preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa SAD. Međutim, napominje da se uticaj na američku vanjsku politiku prema našoj i zemljama u regiji neće osjetiti odmah.
- Zakonodavna tijela nemaju ovlasti da na brz način mijenjaju vanjsku politiku izvršnog dijela vlasti koju predstavlja predsjednik Donald Trump. On sa svojom administracijom ostaje na vlasti još dvije godine i zato je nerealno očekivati brzu promjenu politike, ne samo prema BiH, već i prema Balkanu - kazao je.
Ipak, bivši bh. diplomata smatra da će promjene postepeno uslijediti, jer će demokrate po preuzimanju mandata imati kontrolu nad vanjskopolitičkim komitetima oba doma Kongresa. Oni će, kaže, vršiti pritisak na državnog sekretara Marca Rubia i Bijelu kuću da preispitaju i mijenjaju određene politike, uključujući i one koje se odnose na BiH.
- Pozivaće različite aktere na saslušanja i na taj način vršiti pritisak na Bijelu kuću i State Department. Upravo su pitanja lobiranja i moguća involviranost koruptivnih radnji u takve procese nešto što bi im moglo biti posebno interesantno - kazao je.
Podsjetio je da u američkom zakonodavstvu postoji pravni mehanizam poznat kao "Trumpov zakon", koji su podržali i demokrati i republikanci, a po kojem ponovo mogu biti aktivirane sankcije svakome ko ugrožava mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana. Zakon takođe štiti Dejtonski mirovni sporazum te su sankcije direktno usmjerene protiv sadašnjih i bivših zvaničnika i drugih pojedinaca koji potkopavaju demokratske institucije, krše ljudska prava ili blokiraju provođenje Dejtonskog sporazuma u BiH.
- Štaviše, po tom Zakonu, to je i obaveza. Demokrate će definitivno pokušati vratiti sankcije Miloradu Dodiku. Biće različitih vrsta pritisaka, uključujući i aktivnosti Amerikanaca bosanskohercegovačkog porijekla koji će od kongresmena čijem su izboru doprinijeli tražiti da otvaraju ta pitanja - smatra Hadrović.
Dodao je da takve aktivnosti ne treba očekivati prije proljeća naredne godine, budući da novoizabrani članovi Kongresa mandate preuzimaju 3. januara 2027. godine.
- U međuvremenu će se morati formirati institucije, riješiti pitanje budžeta i brojna druga unutrašnja pitanja koja su za SAD mnogo važnija od Bosne i Hercegovine. BiH nije među prioritetima američke politike i zato će trebati određeno vrijeme da se ova pitanja ozbiljnije otvore - naveo je.
Govoreći o širim političkim posljedicama međuizbora, Hadrović smatra da je rezultat demokrata ozbiljno uzdrmao pokret MAGA i otvorio prostor za nove sukobe unutar Republikanske stranke. Po njegovoj ocjeni, u stranci se već jasno profiliraju dvije struje - jedna okupljena oko pokreta MAGA i tradicionalni republikanci koji smatraju da im je Trump promijenio identitet stranke.
- Zbog toga očekujem ozbiljna unutrašnja trvenja. Marco Rubio je, naprimjer, klasični tradicionalista i već sada pokušava da se politički distancira od Trumpa - rekao je.
Hadrović ističe da je međuizborna pobjeda demokrata važna i zbog psihološkog efekta koji je proizvela nakon nekoliko godina intenzivnih rasprava o smjeru u kojem se kreće američko društvo.
- Mnogi su posljednjih godina postavljali ozbiljna pitanja o tome da li Amerika napušta vrijednosti različitosti, otvorenosti i slobode po kojima je bila prepoznatljiva. Ova pobjeda demokrata ima mnogo veći značaj jer im je vratila nadu da na narednim predsjedničkim izborima mogu ponovo doći na vlast - kazao je.
On smatra da Demokratska stranka raspolaže snažnim kadrovskim potencijalom za predsjedničke izbore. Po njegovoj ocjeni, pojavila se nova generacija lidera starih između 40 i 45 godina, kojim će naredne dvije godine omogućiti dodatno političko sazrijevanje i profilisanje.
- Demokrate neće oskudijevati u kvalitetnim kandidatima i očekujem najmanje dvadesetak pretendenata za predsjedničku nominaciju. Ipak, nakon Trumpovog mandata mislim da će veće šanse imati muški kandidat - rekao je Hadrović.
Govoreći o odnosu novoizabranih predstavnika vlasti u BiH prema SAD-u, Hadrović je naglasio da BiH mora zadržati strateško opredjeljenje prema Washingtonu kao najvažnijem vanjskopolitičkom partneru bez obzira na to koja politička opcija kontroliše američku administraciju.
- Jačanje veza sa SAD-om na bilateralnom i multilateralnom nivou od strateškog je interesa za BiH. Moj prvi savjet novom Vijeću ministara i novim parlamentarcima bio bi da grade nova prijateljstva u Washingtonu jer stara generacija političara polako odlazi, a dolaze novi ljudi s kojima treba uspostaviti odnose - kazao je.
Dodao je da će eventualni povratak demokrata na vlast vjerovatno značiti i povratak snažnijem multilateralnom pristupu međunarodnim odnosima, dok je Trump bio okrenut unilateralizmu i bilateralizmu, dovodeći u pitanje NATO te povlačeći se iz međunarodnih sporazuma.
- Proaktivni pristup bosanskohercegovačkih snaga prema SAD-u prijeko je potreban, pogotovo zato što će sada doći do promjene politike - istakao je.
Hadrović također smatra da Bosna i Hercegovina mora podjednako razvijati veze s obje velike američke stranke.
- Uvijek sam govorio da BiH mora imati jednak broj prijatelja među demokratama i republikancima. To je realnost američkog političkog sistema. Danas pobjeđuju demokrate, sutra republikanci. Zato ovako mala zemlja kao što je BiH mora voditi vrlo mudru politiku i ozbiljno razmisliti o potrebi snažnijeg lobiranja u Washingtonu radi zaštite vlastitih interesa - zaključio je Fenin sagovornik.
Međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama održani su 3. novembra 2026. godine, na polovini četverogodišnjeg predsjedničkog mandata Donalda Trumpa. Na izborima su birani svi članovi Predstavničkog doma Kongresa, 35 senatora, kao i guverneri u 36 saveznih država. Demokratska stranka ostvarila je značajnu pobjedu, preuzimajući kontrolu nad oba doma Kongresa, nakon što su republikanci imali većinu u Predstavničkom domu i Senatu.
Rezultat izbora smatra se ozbiljnim političkim udarcem za Trumpa i njegovu administraciju, a kampanju su obilježili nezadovoljstvo građana visokim troškovima života, ekonomskom situacijom i politikom predsjednika. Demokrate su ostvarili pobjede i u tradicionalno republikanskim sredinama, što analitičari ocjenjuju kao značajan pomak u raspoloženju biračkog tijela.
(FENA/au)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook