Očekuje se da će Europska centralna banka (ECB) prvi put u gotovo pet godina smanjiti kamatne stope. Ovim se potezom Eurozoni nastoji dati prijeko potreban gospodarski poticaj stimuliranjem tržišta nekretnina, ulaganja i potrošačke potrošnje dok se blok bori da izađe iz stagnacije, javlja Belga.

Slab rast produktivnosti, usporavanje ulaganja, industrijalizacija pod vodstvom države u Kini i SAD-u i skok cijena energije i hrane izazvan ruskom invazijom na Ukrajinu prethodno su izazvali zabrinutost o gospodarskom zdravlju Europe.

ECB je podigao svoju ključnu stopu s ispod nule na rekordno visoku razinu od četiri posto između jula 2022. i septembra 2023. u pokušaju da uguši dvoznamenkastu inflaciju. Više kamatne stope uspjele su ublažiti inflaciju poskupivši posuđivanje i kupnju stvari na kredit, čime su smanjile potražnju za dobrima, ali i zaustavile gospodarski rast.

Potez smanjenja kamatnih stopa, koji će biti službeno objavljen u četvrtak, stoga nastoji revitalizirati evropsko gospodarstvo. Međutim, ne očekuje se da će daljnji koraci uslijediti u skorije vrijeme. Inflacija premašuje očekivanja, rast plaća je u porastu, a nezaposlenost je rekordno niska. Drugim riječima, ECB ulazi u situaciju koja se poboljšava.

Stoga se ne očekuju odmah daljnja smanjenja stopa. Čini se da većina ekonomista predviđa još jednu ili dvije nakon juna. Christine Lagarde, predsjednica ECB-a, u svakom slučaju ne daje nikakve naznake o vjerojatnom putu politike, čime se banci osigurava maksimalna fleksibilnost za buduća smanjenja kamata.

(FENA/dg)