Francuska je pokrenula opsežnu operaciju provođenja zakona u južnopacifičkom arhipelagu Nove Kaledonije kako bi očistila cestu do zračne luke, nakon što je u neredima protiv izborne reforme poginulo šest osoba.

Ova operacija “s više od 600 žandara” ima za cilj “povratiti potpunu kontrolu nad 60 kilometara glavne ceste između Noumée i zračne luke”, objavio je francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin u poruci na X.

Operacija je, između ostalog, pokrenuta nakon što je Novi Zeland zatražio od Francuske da osigura zračnu luku kako bi vratio svoje državljane u domovinu. ”Spremni smo za polijetanje i čekamo odobrenje francuskih vlasti”, rekao je novozelandski ministar vanjskih poslova Winston Peters.

U nedostatku letova za i iz Nove Kaledonije, obustavljenih od utorka, vlada arhipelaga procijenila je da je na aerodromu blokirano oko 3200 ljudi. Francuska je u petak optužila Azerbajdžan za poticanje nereda na njezinu pacifičkom otoku Novoj Kaledoniji, tako što je preplavio društvene mreže obmanjujućim fotografijama i videosnimkama usmjerenim protiv francuske policije.

Francuska jedinica za otkrivanje internetskih dezinformacija Viginum, osnovana kao odgovor na ruske aktivnosti u Africi, objavila je u petak izvješće u kojem identificira azerbajdžanske račune na društvenim mrežama kao one koji šire antifrancusku propagandu.

Francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prvi je u četvrtak iznio optužbe protiv Azerbajdžana, no dokaze nije iznio. Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova brzo je odbacilo ono što je nazvalo uvredljivim optužbama i ponovilo u petak da nije povezano s prosvjedima u Novoj Kaledoniji.

Viginum je objavio je kampanja uključivala montažu slike koja prikazuje mrtve prosvjednike za nezavisnost pored bijelca u položaju za pucanje, uz natpis “francuski policajci su ubojice”.

Navodi se da su najmanje 86 objava na platformi X, nekadašnjem Twitteru, objavili profili navodno povezani s azerbejdžanskom vladajućom strankom YAP.

Azerbajdžan je ljutito reagirao na francusku vojnu potporu Armeniji, republici na Južnom Kavkazu s kojom je vodio dva rata u posljednja tri desetljeća. Francuska, koja ima veliku etničku armensku zajednicu, bila je naklonjena Armeniji i osigurala joj vojnu opremu.

Nemiri su počeli u ponedjeljak kada je Francuska raspravljala o prijedlogu zakona koji bi tisućama francuskih građana u tom arhipelagu južnog Pacifika dao pravo glasa na pokrajinskim izborima. Pokret za neovisnost Nove Kaledonije strahuje da će takva promjena rezultirati slabljenjem političkog utjecaja među domorodačkim narodom Kanak. Nacionalna skupština u Parizu reformu je usvojila preko noći s 351 glasom za i 153 glasa protiv.

Za Pariz je Nova Kaledonija važna vojno i geopolitički, no i zbog svojih nalazišta nikla.

Područje na kojem živi oko 270.000 stanovnika steklo je veliku autonomiju sporazumom iz Noumee. Otok se nalazi oko 1200 kilometara istočno od Australije. Na sva tri referenduma o neovisnosti, održana 2018., 2020. i 2021. godine, stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske. No pokret za neovisnost bojkotirao je posljednje glasanje i najavio da ne kani prihvatiti rezultate piše Index.