Prema svemu sudeći, ruska vojska nije napravila dublji proboj prema Harkivu, drugom najvećem gradu Ukrajine, u koji su krenuli u petak u ranim jutarnjim satima.

Ali borbe su nastavljene i u subotu kada su ruski okupatori nastavili napad u blizini naselja Hliboke u Harkivskoj oblasti, no radilo se o nevelikim snagama.

Ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi da su Rusi “pokušali probiti crtu odbrane pod zaštitom oklopnih vozila” te da su napadi odbijeni, ali se "borbe različitog intenziteta nastavljaju" i rezerve su poslane u to područje kako bi ojačale odbranu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij malo je dramatizirao pa rekao da se u regiji Harkiva vodi "brutalna bitka", ali i podigao moral izjavom kako je rusko napredovanje zaustavljeno topničkom vatrom, a stvarno su snimljena najmanje tri uništena ruska oklopnjaka.

Prema ukrajinskim izvorima, ruska vojska "pokušava ući i učvrstiti se" u naseljima uz granicu, uključujući Strelečje, Krasni, Pilnaju, Borisovku, kao i selima Gatišče i Pletenevka koja se nalaze u blizini grada Volčanska. Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo ofanzivu.

Glavna meta je Volčansk, gradić koji se nalazi pet kilometara od granice s Rusijom, ali Ukrajinci i njihovi zapadni saveznici procjenjuju da Rusi zasad ne planiraju ofenzivu većih razmjera, nego stvaranje desetak kilometara duboke tampon zone. Sličnom informacijom raspolaže agencija Reuters, koja je navela da bi cilj ruske vojske mogao biti potisnuti ukrajinsku vojsku desetak kilometara od granice (Reuters tvrdi da su Rusi već napredovali kilometar od granice).

Podsjeća se da je predsjednik Vladimir Putin u martu najavio da bi Rusija mogla odlučiti stvoriti "sanitarnu zonu" na ukrajinskom teritoriju kako bi se ukrajinska vojska spriječila da granatira ruska granična područja.

Ipak, realnija je procjena Instituta za ratne studije (ISW), u kojoj se navodi da ruske ofanzivne operacije duž granice u regiji Harkiv vjerojatno imaju strateški cilj privlačenja i učvršćivanja ukrajinskih snaga na ovoj osi kako bi se omogućilo rusko napredovanje u drugim područjima istočne Ukrajine, piše Jutarnji. Naime, ograničeni napori koje trenutno poduzimaju ruske snage ne pokazuju da one provode ofanzivnu operaciju velikih razmjera kako bi okružile i zauzele Harkiv.

Početkom ove godine kremaljski izvori neovisnog ruskog portala Meduza otkrili su da visoki sigurnosni zvaničnici razmatraju scenarij prema kojem bi Rusija pokušala zauzeti Harkiv i zatim završiti “specijalnu vojnu operaciju”, međutim nema informacija da je zapovjedništvo u Moskvi donijelo takvu odluku. Ruske snage vjerovatno su odlučile pokrenuti ofanzivne operacije duž granice kako bi što bolje iskoristile relativno kratko vrijeme prije nego što zapadna pomoć u potpunosti stigne do ukrajinske linije fronta.

Jedan od najvažnijih ciljeva je Časiv Jar, važno utvrđeno područje ukrajinskih oružanih snaga, smješteno u brdima zapadno od Bahmuta. Ovdje grad pokriva zapadne prilaze Konstantinovki, i kada bi ga osvojili, Rusi bi dobili priliku probiti se prema zapadu. 

Međutim, iako je Vladimir Putin namjeravao da njegove postrojbe zauzmu Časiv Jar do 9. maja, što bi ruska propaganda prikazala kao ratni "dar" za Dan pobjede nad fašizmom, to se nije dogodilo. Jednostavno, Rusi su zapeli u predgrađima tog mjesta, a Ukrajinci pojačali odbranu.

Uspjeh ruskog plana ovisit će o tome koje rezerve zapovjedništvo ruskih oružanih snaga može koristiti za nastavak operacije. Procjenjuje se kako zbog velikih gubitaka Rusi vjerojatno nemaju dovoljno rezervi za nastavak ofenzive u smjeru Konstantinovke. Središnja vojna oblast, koja zapovijeda operacijom, angažirala je gotovo sve svoje snage - dvije armije (2. i 41.) i 90. tenkovsku diviziju. No, snažnu 104. desantno-jurišnu diviziju morali su prebaciti na sasvim drugi dio Ukrajine - na obale Dnjipra, gdje se bori protiv ukrajinskih oružanih snaga kod sela Krinki.

Dok se čeka rasplamsavanje borbi, zaraćene strane se pokušavaju konsolidirati u ljudstvu i opremi. Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) odobrio je novi paket vojne pomoći za Ukrajinu, vrijedan 400 miliona dolara. Paket uključuje dodatnu municiju za protuzračne sisteme Patriot, prijenosne protuzračne sustave Stinger, oklopna vozila Bradley, MRAP, Javelin te ogromne količine artiljerijskog streljiva. Osim toga, Reuters je obavio informaciju kako će prvi lovci F-16 biti isporučeni Ukrajini u junu ili julu.

Reutersov izvor nije precizirao koja će zemlja isporučiti avione, ali zna se da su Danska, Nizozemska, Norveška i Belgija već obećale poslati F-16 Kijevu, a osigurano je 45 tih aviona. Reuters napominje da bi u kontekstu ofenzive ruske vojske u regiji Harkiva isporuke F-16 mogle postati "vitalna" nadogradnja ukrajinskih zračnih snaga.

Prema zapadnim vojnim analitičarima, Ukrajinci se trebaju pripremiti za skorašnje teške sukobe. Ali bude li tempo priljeva zapadnog oružja visok, ako saveznici ispune sve svoje obveze, ukrajinske snage moći će - ako prežive iduća dva mjeseca - stabilizirati crtu fronta negdje sredinom ljeta.

Džejk Saliven (Jake Sullivan), savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Bajdena, izjavio je nedavno za Financial Times da će zahvaljujući snabdijevanju oružjem iz SAD ukrajinske trupe moći održati svoju trenutnu liniju odbrane. Prema Salivenu, sljedeći cilj ukrajinske vojske bit će povrat teritorija koje su zauzeli Rusi.

- Ukrajina će htjeti pokrenuti protuofanzivu 2025. uz podršku odobrenog američkog paketa pomoći vrijednog 61 milijardu dolara, kao i dodatne zapadne pomoći - rekao je Bajdenov savjetnik.

I general Oleksandar Pavljuk, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, rekao je kako očekuje da će 26-mjesečni rat protiv Rusije ući u ključnu fazu u sljedeća dva mjeseca dok Moskva pokušava iskoristiti kašnjenja u snabdijevanju oružja u Kijev.

- Rusija zna da bi se, ako dobijemo dovoljno oružja u roku od mjesec ili dva, situacija mogla okrenuti protiv njih - izjavio je Pavljuk za The Economist.

Za to vrijeme, ambasadori 27 zemalja EU dogovorili su sigurnosna jamstva za Ukrajinu, piše njemački list "Welt am Sonntag", koji je pročitao dokument.

U dokumentu se navodi da se zemlje EU obvezuju osigurati dugoročnu sigurnost Ukrajine kroz vojnu, civilnu, humanitarnu, financijsku, trgovinsku i gospodarsku pomoć. Istodobno, zemlje EU, kako primjećuje Die Welt, potpisuju zasebne bilateralne sigurnosne sporazume s Ukrajinom.

Takve sporazume već su potpisale Njemačka, Danska, Francuska, Italija, Finska, Nizozemska i Latvija. Međutim, prema publikaciji, niz zemalja, uključujući Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Bugarsku, Kipar, Irsku, Austriju i Maltu, odbijaju potpisati sporazume s Kijevom. Švicarska i Turska, koje nisu članice Evropske unije, također ih ne žele potpisati, prenosi Jutarnji list.

(DEPO PORTAL/mm)