Državna odluka

Nakon Aja Sofije još jedna crkva u Istanbulu postala džamija

Kultura06.05.24, 11:29h

Nakon Aja Sofije još jedna crkva u Istanbulu postala džamija
Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju

 

 

Nakon Aja Sofije, u Istanbulu je još jedna crkva-muzej postala džamija. Kako prenose mediji turski "Sabah", džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina bit će otvorena danas za vjernike.

 

Kako je najavljeno, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare, prisustvovat će toj svečanosti.

 

Pravoslavna crkva Hora ili Crkva Hrista Spasitelja u polju, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju.

 

U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira i od tada je u funkciji pod nazivima "Atik Ali-pašina džamija" i "Karije džamija". Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem vizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.

 

Zvaničnom odlukom vlasti, 2. kolovoza 1945. godine, građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz vizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku.

 

Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja.

 

Tada je i započeta restauracija ovog značajnog povijesnog objekta kako bi u njoj vjernici opet mogli da se mole.

 

Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. stoljeća kada ju je u potpunosti obnovio vizantijski državnik Teodor Metohit. Tijekom opstade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobivanja božanske pomoći u odbrani od nevjernika.

 

Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola stoljeća nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije. Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera.

 

Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki vizantolozi su ispod sloja maltera otkrili vizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja.

 

Radovi su trajali čitavu deceniju i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se zvanično zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.

 

(FENA/mm)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook