Dobre vijesti za domaće gospodarstvenike, ali i sve žitelje su da BiH krupnim koracima ide prema odluci o ulasku u jedinstveno područje plaćanja u eurima, a što će sa sobom nositi niz prednosti, među ostalim i jednakost uvjeta u domaćem i prekograničnom platnom prometu sa zemljama koje su dio ovog aranžmana, a kada se tomu doda i činjenica da one zemlje koje nisu članice ovoga područja plaćaju i šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja, jasno je da će se raditi o potezu koji će u velikoj mjeri pojeftiniti platni promet. 

Naime, kako su za Večernji list potvrdili iz Centralne banke BiH, pristup SEPA-i omogućava brži, jednostavniji, jeftiniji i na koncu učinkovitiji bezgotovinski transfer sredstava između pravnih i fizičkih osoba u BiH i SEPA području u valuti euro. No, to ne znači uvođenje eura kao valute.

Aktivnosti: U procesu približavanja i ispunjavanja uvjeta Centralna banka BiH pokrenula je mehanizam koordinacije u kojem sudjeluju entitetska ministarstva financija, entitetske agencije za bankarstvo, Udruga banaka BiH, a sve u cilju pridruživanja BiH jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single European Payment Area - SEPA). Ovim aktivnostima snažnu podršku, ističu, pružaju Svjetska banka u sklopu projekta modernizacije platnih sustava zemalja zapadnog Balkana, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Europska komisija u BiH. 

Uvažavajući značaj koordinatora aktivnosti za SEPA priključenje te željenog postizanja interoperabilnosti platnih infrastruktura u BiH s platnim infrastrukturama u EU za plaćanje u eurima, Centralna banka BiH također vrši i periodične edukacije, kako za institucije tako i za privatni sektor.

Što bi za BiH značio ulazak u SEPA-u, prilično je vidljivo iz odgovora Centralne banke BiH koja ističe kako to za korisnike platnih usluga podrazumijeva jednakost uvjeta, kako u domaćem tako i u prekograničnom platnom prometu sa zemljama koje su dio ovog aranžmana. Istodobno, naglašavaju i kako je jedna od ključnih prednosti značajno smanjenje naknada za dolazne i odlazne transfere, što predstavlja izravnu uštedu za korisnike. 

Naime, prema procjenama Svjetske banke, zemlje zapadnog Balkana koje nisu članice SEPA-e plaćaju šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje unutar SEPA-e. To stavlja BiH u nepovoljan položaj koji se može korigirati pristupanjem SEPA-i. Uz pojeftinjenje, doći će i do ubrzanja procesa. Naime, i samo upravljanje plaćanjima bit će jednostavnije s obzirom na to da sva plaćanja imaju jednak format. 

Unaprjeđenje platnih sustava u BiH te uvođenje inovativnih sustava za plaćanja kao što je instant-plaćanje uz postizanje interoperabilnosti s platnim infrastrukturama EU u značajnoj mjeri mogu pospješiti tržište te, uz povoljnije uvjete plaćanja, donijeti i inovacije u polju platnih usluga.

Investicijski potencijal: Važan segment procesa je i podizanje investicijskih potencijala BiH. Tako su iz Centralne banke objasnili da značaj ulaska u SEPA-u leži i u harmonizaciji s EU regulativom, što BiH otvara vrata za pozitivne promjene u privlačenju stranih investicija, koje su u značajnoj mjeri trenutačno iz zemalja SEPA područja, i stimulaciju domaćeg tržišta kapitala. 

Osim ekonomskih prednosti, ulazak u SEPA-u može značajno utjecati na povećanje digitalnih plaćanja i smanjenje upotrebe neformalnih kanala plaćanja, čime se doprinosi ekonomskom razvoju i bližoj integraciji s europskim tržištem.

Ipak, treba jasno naglasiti, a to poručuju i iz Centralne banke, kako pristup BiH SEPA-i ne znači uvođenje eura kao službene domaće valute u BiH jer je pitanje konvertibilne marke kao domaće valute jasno definirano Zakonom o Centralnoj banci BiH. 

Istodobno, za uvođenje eura kao sredstva plaćanja nužno je da država ispuni niz preduvjeta. Prvi je punopravno članstvo države u EU, a uz to, nužno je da zemlja članica EU-a ispuni kriterije konvergencije kako bi ušla u Ekonomsku i monetarnu uniju i uvela euro te postala dio eurosustava, jedinstvenog monetarnog područja sa zajedničkom valutom.

(DEPO PORTAL/ad)